Veće plaće u privatnom sektoru? Može, ali ima jedan preduvjet

Plaće će i ove godine izraženije rasti, ponajprije zahvaljujući pritisku iz javnog na privatni sektor, ali unatoč tome dobar dio radnika i dalje nije zadovoljan svojim standardom. Početak tjedna obilježio je štrajk u tri kompanije iz sastava Fortenove, Jamnici, Zvijezdi i PIK-u Vrbovec koji je organizirao sindikat PPDIV.

Dok radnici tvrde kako nisu zadovoljni materijalnim pravima, Fortenova uzvraća kako su od početka svibnja zaposlenicima te tri kompanije povećane bruto plaće u prosjeku od 10 do 15 posto, pri čemu nitko više nema minimalnu plaću.

I druga važna sastavnica Fortenove, Konzum, nedavno je najavio kako će u sklopu unaprjeđenja materijalnih prava svojih zaposlenika uložiti dodatnih 26 milijuna eura u povećanje njihovih plaća. Povišice su realizirane u dva vala: povećanjem bruto plaće u siječnju i ponovno u svibnju, za ukupno prosječno 20 posto, odnosno između 200 i 240 eura po zaposleniku.

U svibnju su plaće povećane i zaposlenicima u administraciji Konzuma. Službena statistika prosječnih primanja u Hrvatskoj u prva tri mjeseca pak kazuje kako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila 1418 eura što je gotovo osam posto više u odnosu na isto razdoblje lani. U nominalnom izrazu, rast je iznosio malo manje od 12 posto. Prosječna bruto plaća u prvom tromjesečju dosegla je 1968 eura, što je 12,7 posto više nominalno i 8,8 posto više realno.

Činjenice i percepcija
Da se – opet po statistici – u Hrvatskoj danas bolje živi pokazuju i podaci Eurostata, prema kojima je kupovna moć hrvatskih građana lani iznimno porasla. I to unatoč jednoj od najviših stopa inflacije u eurozoni. Prema rastu kupovne moći, Hrvatska je čak apsolutni prvak među članicama Europske unije. Realni medijalni dohodak u 2024. rastao je čak 21,1 posto na 16.277 eura godišnje, čime smo pretekli Litvu. Preciznije, osam članica EU trenutno ima niži realni medijalni dohodak od Hrvatske.

No, statistika (i činjenice) su jedno, a percepcija nešto sasvim drugo. Nedavno istraživanje kompanije u području zapošljavanja u srednjoj i istočnoj Europi Alma Career, poznate u Hrvatskoj po brendu MojPosao, pokazalo je kako je tek 21 posto ispitanika iz Hrvatske zadovoljno svojom trenutnom plaćom. Pri tomu je samo dva posto u potpunosti zadovoljno, a 19 posto uglavnom zadovoljno. S druge strane, 41 posto hrvatskih radnika nezadovoljno je visinom svojih primanja - njih 16 posto je izrazito nezadovoljno, a 25 posto uglavnom nezadovoljno. Ostatak ispitanika, njih 38 posto, zauzelo je neutralan stav i navodi kako 'nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni'.

Osim toga, i iz HUP -a su danas, komentirajući podatak o rastu BDP-a, istaknuli kako je kupovna moć rasla na snažnom realnom rastu plaća, zapošljavanju i potrošačkim kreditima, ali je rast potrošnje (1,7 posto) ipak bio više nego tri puta niži nego lani, a prije svega pod utjecajem bojkota trgovina te kasnijeg Uskrsa.

Gdje leže razlozi ovog nezadovoljstva? Možda odgovor leži u činjenici da plaće izraženije rastu tek posljednjih nekoliko godina, te da unatoč tome još uvijek nismo uhvatili priključak sa zemljama u okruženju. U usporedbi s tim zemljama, promatrano kroz dulji vremenski period, od 2009. godine, u Hrvatskoj je dinamika rasta prosječnih bruto plaća bila razmjerno spora, ističu ekonomski analitičari Raiffeisen banke.

- Međutim, unazad nekoliko godina trend se promijenio odnosno zabilježeno je ubrzanje rasta prosječnih bruto plaća. Prema podacima Bečkog institita za međunarodne ekonomske studije (WIIW Institut), najvišu prosječnu bruto plaća u 2024. godini bilježi Slovenija, a iznosila je u prosjeku 2395 eura. Slijede Poljska (1912 eura) i Češka (1846 eura) te potom Hrvatska. Niže prosječne bruto plaće zabilježile su Mađarska (1635 eura), Slovačka (1537 eura) i Bugarska (1174 eura) – ističu analitičari te banke.

Sustav spojenih posuda
Ako se vratimo na statistiku plaća za prvi kvartal, može se vidjeti kako detaljnija struktura prema podjeli javni nasuprot privatnom sektoru ukazuje na nešto izraženiji rast prosječnih neto plaća u javnom sektoru (14,4 posto više u nominalnom izrazu) u usporedbi sa 10,9 posto u privatnom sektoru. Rast plaća u javnom sektoru dodatno je ubrzao zbog povećanja osnovice plaća državnih službenika i namještenika od tri posto od 1. veljače, a dogovoreno je još jedno povećanje za tri posto od 1. rujna ove godine.

- Porezne izmjene u sklopu novog kruga poreznih reformi koje su stupile na snagu s početkom ove godine, a uključuju, između ostalog, povećanje minimalne plaće i povećanje plaća državnih službenika i namještenika nastavit će podržavat prosječan rast plaća i u nastavku 2025. Također, zbog poreznih izmjena izgledno je očekivati brži rast bruto od neto plaća – smatraju u RBA. Podsjetimo, prošle godine za povišice u javnom sektoru Vlada je izdvojila 1,6 milijardi eura. Prosječne plaće u javnom sektoru rasle su na godišnjoj razini za gotovo za trećinu što je bio dvostruko više od rasta plaća u privatnom sektoru.

Snažan rast plaća u javnom sektoru koji je bio prisutan posljednje dvije godine prelijeva se kroz pritisak na rast plaća u privatnom sektoru što bi se u ovoj godini moglo odraziti na brži rast plaća u privatnom sektoru, ocjenjuju ekonomisti Raiffeisen banke.

- Ipak, očekujemo postupnu tendenciju usporavanja rasta prosječnih plaća kao posljedice učinka baznog razdoblja i činjenice da po dvoznamenkastim stopama rastu već dugi niz mjeseci – stoji u odgovoru na Liderov upit.

Podaci Ministarstva financija o fiskalnoj statistici od siječnja do studenog 2024. pokazuje da su u tom razdoblju rashodi za zaposlene bili viši 46,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. - Kad se uračunaju i mirovine, doprinos rastu tih dviju kategorija ukupnom rastu rashoda u promatranom periodu dosegnuo je 57 posto. Izvršenje proračuna za dosadašnji dio 2025. još nemamo, ali iz proračunskog plana vidljivo je kako Vlada planira rast rashoda za zaposlene u ovoj godini po stopi od 7,4 posto. Rashodi za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) planirani su u iznosu od 516,4 milijuna eura tako da prostor za daljnje povećanje postoji – ocjenjuju analitičari.

Pritisak na profitabilnost
Prema njihovim očekivanjima o fiskalnim kretanjima tijekom 2025., rast rashoda mogao bi nadmašiti povećanje na prihodnoj strani proračuna. Naime, unatoč nastavku rasta potrošnje, uz umjereniji rast BDP-a i daljnje usporavanje inflatornih pritisaka i rast prihoda bit će nešto slabiji.

- S druge strane, kruta struktura rashoda ne ostavlja puno prostora za snažniju korekciju. Posljedično, očekujemo blago produbljivanje proračunskog manjka zbog većih socijalnih davanja, usklađivanja mirovina i rasta izdataka za plaće u javnom sektoru, uz istovremeno usporavanje rasta gospodarstva (potrošnje). Ipak, očekujemo zadržavanje proračunskog manjka na razini ispod tri posto što Hrvatsku i dalje svrstava u društvo zemalja s povoljnijom fiskalnom pozicijom – smatraju u RBA

Što se tiče zaposlenih u privatnom sektoru, prostor za daljnje povećanje plaća ograničen je razinom produktivnosti, koja i dalje zaostaje za prosjekom Europske unije i nekim zemljama u okruženju. Iako su realne plaće u posljednjih nekoliko godina rasle, taj rast nije u potpunosti pratio rast produktivnosti.

- To znači da poslodavci u mnogim sektorima već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama ili visokim udjelom radne snage. Održivo povećanje plaća zahtijeva strukturne promjene i veća ulaganja u inovacije i ljudski kapital – zaključuju analitičari.

Lako za reći, ali ne baš i za realizirati.