Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Stu 2016

Veća izdvajanja za obranu mogla bi biti od znatne pomoći ovim domaćim tvrtkama

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Veća izdvajanja za obranu mogla bi biti od znatne pomoći ovim domaćim tvrtkama

Nakon što je danas Europski parlament usvojio Izvješće o europskoj obrambenoj uniji, a što u konačnici znači zahtjev da zemlje članice Europske unije povećaju izdvajanja za obranu na minimalno dva posto nacionalnog BDP-a, i hrvatski premijer Andrej Plenković je najavio da će u novom budžetu sredstva za Ministarstvo obrane biti povećana.

Iako će gotovo sve udruge civilnog društva, kao i mnogi drugi proračunski korisnici, a i njegovi punitelji, ovu činjenicu primiti sa skepsom, a neki će vjerojatno i prosvjedovati, industrija bi u konačnici mogla imati i koristi od veće vojne potrošnje.

>> Plenković najavio iskorak: Povećavamo izdvajanja za obranu

U vjerojatno najpoznatijoj hrvatskoj tvornici oružja, karlovačkom HS Produktu, ističu da bi povećanje izdvajanja za obranu moglo pomoći njihovom sektoru. Željko Pavlin, direktor HS Produkta ističe da su oni uglavnom orijentirani na Američko i izvaneuropska tržišta, no da bi trend većih vojnih narudžbi mogao pozitivno djelovati i na njih. "Hrvatsko tržište u dobrim godinama čini dva posto naših prihoda, a ove godine daleko ispod toga. No, iako u samoj Hrvatskoj isporučujemo vrlo malo opreme, ono nam je važno zbog referenci na inozemnim tržištima jer ispadate neozbiljni ako nudite nešto što ne koristi vaša nacionalna vojska. Stoga bi nam i minimalno povećanje narudžbi od MORH-a moglo jako puno pomoći u izvozu, a samim tim i u povećanju proizvodnje", kaže Pavlin.

Globalno je poznata i međimurska tvrtka Šestan-Busch koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača zaštitnih kaciga za vojnu i slične namjene. Alojzije Šestan također ističe da su im Hrvatska, a i EU relativno malo tržište, no da bi trend većih izdvajanja za obranu mogao pomoći cjelokupnoj industriji. "Povećanje vojnih proračuna ima višestruko pozitivnih efekata na društvo. To je prije svega sigurnost, a ništa manje nije važna ni potpora industriji koja se pruža na taj način. Mi u Hrvatsku isporučimo manje od dva posto naše produkcije i domaće potrebe bi zadovoljili u dva dana rada. Naše tržište je svijet i imamo kupce u više od 70 zemalja svijeta. Iako ne očekujem direktne efekte ove mjere, očekujem da će trend donijeti puno pozitivnog u naše poslovanje", kaže Šestan.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke