V. Šošić: Više od 50% hrvatskog izvoza generiraju tvrtke s izravnim stranim ulaganjima

U razdoblju od 2009. do 2014. razina reinvestirane dobiti u sektoru financijskog posredovanja povećala se u odnosu na pretkrizno razdoblje, a čak 90% reinvestirane dobiti stranih ulagača u Hrvatskoj u tom razdoblju otpada na banke, rekao je viceguverner HNB-a Vedran Šošić

Budite uporni, savjetuju domaći poduzetnici stranim ulagačima

Za više od 50% hrvatskog izvoza zaslužne su kompanije u koje su stigla izravna strana ulaganja, kazao je u utorak u Zagrebu viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić tijekom izlaganja na konferenciji "Inozemna izravna ulaganja u Hrvatskoj - iskustva i izazovi za budućnost". No, Šošić je objasnio da, iako su ta poduzeća više izvozno orijentirana od ostatka hrvatskog gospodarstva, strane kompanije koje su investirale u Hrvatskoj ipak nisu bile toliko okrenute izvoznim sektorima kao što je to bilo u nekim drugim tranzicijskim državama. Hrvatska je imala jako malo tzv. greenfield investicija, odnosno većina stranih ulaganja kod nas bila je vezana uz privatizaciju, dodao je.

Među domaćim sektorima najatraktivnije za strane ulagače bilo je financijsko posredovanje, odnosno financijska industrija, istaknuo je Šošić i otkrio da su tijekom proteklih nekoliko kriznih godina inozemna ulaganja nastavila pristizati u Hrvatsku no uzimajući u obzir i povratak kapitala u matične države, ukupna razina stranih ulaganja u Hrvatskoj zapravo stagnira. Viceguverner HNB-a je kazao i kako se tijekom krize, odnosno u razdoblju od 2009. do 2014. razina reinvestirane dobiti u sektoru financijskog posredovanja povećala u odnosu na pretkrizno razdoblje. U tom razdoblju čak 90% reinvestirane dobiti stranih ulagača u Hrvatskoj otpada na banke, objasnio je.

Hrvatski bankarski sektor jedan je od najbolje kapitaliziranih i banke u Hrvatskoj su iznadprosječno profitabilne, no kod nas je problem visoki udio nenaplativih kredita, dodao je Šošić. Pozitivni efekti, poput rasta efikasnosti i sličnih, koje su donijeli strani vlasnici u domaće banke relativno su se brzo istrošili, a strane banke su odigrale važnu ulogu u konsolidaciji bankovnog sektora što je bio i glavni razlog rasta efikasnosti, objasnio je viceguverner.

Sudionici konferencije zaključili su da u hrvatskom financijskom sektoru ipak više ne postoji puno prostora za daljnja strana ulaganja. Goran Popović iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kazao je da se "ne očekuju neke veće promjene" što se tiče inozemnih investicija u domaće financijske kompanije. Banke će se možda malo konsolidirati u nekom duljem vremenu, a ulaganja se mogu eventualno očekivati van bankovnog sektora, procjenjuje Popović.

Anton Kovačev, dugogodišnji čelni čovjek Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a odnedavno šef ureda Europske investicijske banke (EIB) u Zagrebu, kazao je kako bi se domaće poslovne banke, s obzirom da posjeduju visoku razinu slobodnih sredstava, trebale više angažirati u predfinanciranju, a ne samo sufinanciranju, poduzetničkih projekata te i savjetima pratiti poduzetnike.

Kovačev je napomenuo i da je EIB dosad Hrvatskoj odobrio više od 5.5 mlrd eura kredita od čega je potrošeno tek nešto više od tri milijarde što ukazuje na slabu iskoristivost raspoloživog novca. Dodao je da će EIB i dalje posebno pratiti poduzetničke projekte koji uključuju što veću uključenost europskih razvojnih fondova i najavio da će ured te banke kroz mjesec dana započeti s procjenjivanjem projekata koji su predloženi u tzv. Junckerovom planu.

Konferenciju "Inozemna izravna ulaganja u Hrvatskoj - iskustva i izazovi za budućnost" organizirala je Francusko-hrvatska trgovinska i industrijska komora u sklopu Festivala Francuske u Hrvatskoj koji traje od svibnja do rujna.