Uz novi porez, malim brodarima će vlastiti rad postati luksuz

Završni udarac za osamdesetak malih brodogradilišta, koja su proizvodila manja plovila i plasirala ih uglavnom na domaće tržište, mogla bi uskoro zadati Vlada koja se donedavno klela u stratešku važnost brodogradnje.

Hrvatska mala brodogradnja, koju je Vlada svojedobno proglasila strateškom granom hrvatskog gospodarstva, nakon višegodišnje ekspanzije upala je potkraj prošle godine u veliku krizu. Ta kriza nastavila se i u ovoj godini i uvjetovana je globalnom situacijom te padom kupovne moći potrošača.

Poznato je da je mala brodogradnja bila grana u usponu te da je bez državnih subvencija uspješno brodila na domaćem i svjetskom tržištu, a mnogi brodovi proizvedeni u Hrvatskoj osvajali su prestižne nagrade. Usporedbe radi, ekspanzija je bila tolika da je na zagrebačkom nautičkom sajmu broj domaćih izlagača sa šest, koliko ih je izlagalo 2001. godine, prošle godine narastao na čak 45. U tom su razdoblju neke brodograđevne tvrtke po broju zaposlenih i prihodu prerasle iz malih u srednje i velike. Ipak, većina je proizvodila manja plovila i plasirala ih, uglavnom, na domaće tržište. Takvih je osamdesetak tvrtki kojima bi, po svemu sudeći Vlada, uvođenjem novih stopa posebnog poreza na promet luksuznih dobara - plovila, automobila, i zrakoplova, mogla zadati završni udarac.

Na udaru najmanji
“Ova mjera najviše pogađa najmanje proizvođače koji imaju dva-tri zaposlena. Pred Vladu smo izišli s kompromisnim prijedlogom da se ne uvode trošarine za plovila do sedam metara snage 50 kW, koja se uglavnom plasiraju na domaće tržište. Ne mogu se takvi mali proizvođači uspoređivati s proizvođačima automobila. Isto tako, ni kupci tih plovila s kupcima luksuznih automobila i zrakoplova. Usvajanjem našeg prijedloga Vlada bi uprihodila neka sredstva u proračun, a mali proizvođači ne bi propali”, ističe Mario Krizman, direktor Klastera male brodogradnje.

Boris Vukušić, vlasnik Bimex proma iz Zagreba, ujedno i predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK-u, smatra da je i bez tih poreza stanje u hrvatskoj maloj brodogradnji alarmantno. “Prodaja plovila kao posljedica krize i smanjivanja kupovne moći građana u ovoj je godini, po mojoj procjeni, pala između 50 i 70 posto. Neki mali brodograditelji su zatvorili svoje pogone, a dio nas smanjuje broj radnika. I moja tvrtka, koja ima šest zaposlenih, početkom godine otpustila je dva zaposlenika, a čini se da ćemo uskoro morati otpustiti još dvojicu. Kriza i ovo dodatno oporezivanje posebno su pogodili brodograditelje u kontinentalnom dijelu Hrvatske jer brodograditelji uz more zbog tradicije lokalnog stanovništva imaju kakvu-takvu prodaju”, ističe Vukušić.

Mišljenje malih brodograditelja je da nakon ovih Vladinih mjera nova plovila postaju nekonkurentna, a ona skuplja će novi vlasnici registrirati pod drugom zastavom te će koristeći razne zakonske rupe izbjeći plaćanje trošarina.

Moguće izbjeći plaćanje trošarina
I kupac novog plovila moći će izbjeći plaćanje tih trošarina. Bilo da prijavi privremeni boravak u nekoj državi koja ima manja porezna opterećenja, bilo da plovilo registrira posredovanjem neke off shore kompanije te otvori tvrtku za iznajmljivanje plovila pa na taj način odgodi plaćanje trošarina na nekoliko godina, a troškove održavanja i materijalne troškove vodi kao olakšice poslovanja. Time će izostati i moguće brzo punjenje proračuna. S druge strane dobit će se nekoliko tisuća nezaposlenih ljudi, dok će izostati redoviti prihodi iz tvrtki koje se bave tom strateškom granom hrvatskog gospodarstva. Stoga je iz Klastera male brodogradnje upućeno pismo hrvatskoj vladi u ukojem se predlaže povlačenje te odluke koja proračunu ne donosi nikakav prihod. No, nisu se samo proizvođači brodica uzbunili zbog odluke o novom oporezivanju plovila. Na raznim se portalima potpisuju peticije za spas hrvatske male brodogradnje jer se tim zakonom o dodatnim porezima sva plovila svrstavaju u luksuznu robu te time za 15 do 70 posto poskupljuje baš svako plovilo koje se proizvede.

Konkurencija se oporavlja
Istodobno, svjetsko tržište proizvodnje plovila postupno se oporavlja. Najveći su se proizvođači restrukturirali uglavnom uz pomoć svojih država te će oporavljeni dočekati porast kupovne moći, a hrvatsko tržište za njih je ionako premalo da bi ih posebno zabrinjavale mjere hrvatske Vlade.

Tako je Ferreti napravio novu konsolidaciju, dovršena su i neka preuzimanja posrnulih proizvođača plovila za sport i razonodu, neki poznati proizvođači luksuznih plovila i plovila za razonodu uz pomoć svojih vlada okončali su stečajeve s preustrojem. Sve u svemu, svjetsko tržište potpuno spremno dočekuje oporavak. Istodobno, naše proizvođače ova je mjera dodatno opteretila tako da će domaća plovila (isključivo zbog visoke cijene) postati potpuno nekonkurentna, posebice stoga što se po starom zakonu nije plaćala trošarina na mala plovila maksimalne dužine do osam metara.

Odluka o novim stopama posebnog poreza na promet “luksuznih dobara” u konačnici će dovesti i do smanjenja sredstava za nastupe na raznim nautičkim sajmovima na kojima su naši mali brodograditelji zadnjih godina imali značajne nastupe. Samim tim to će se odraziti i na promociju hrvatskog nautičkog turizma.

Izmjena poreza za mjesec dana
Predstavnici brodograditelja zadovoljni su rezultatima sastanka koji se održao u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a na kojem je bio i državni tajnik Ministarstva gospodarstva Leo Begović. “Zadovoljni smo jer smo razgovarali s ljudima koji razumiju u čemu je bit problema”, istaknuo je Mario Krizman. Dogovoreno je da se usuglašeni prijedlozi izmjene ovoga zakona stave na sjednicu Vlade najkasnije za mjesec dana. Na sastanku je dogovoreno da će predstavnici resornih ministarstava prikupiti podatke od nadležnih tijela kako bi se pronašlo rješenje koje bi djelovalo stimulirajuće na ovu djelatnost. Razmotrit će se prijedlog proizvođača glede kriterija o naplati posebnog poreza na plovila, čiji bi osnovni parametar za naplatu bila dužina plovila umjesto njegove vrijednosti, kako je to utvrđeno novim zakonom. Posebno bi se vodilo računa o brodicama do sedam metara koje se u najvećoj mjeri ne može svrstati u luksuz i koje koristi obalno i otočno stanovništvo u prijevozu za vlastite potrebe.