Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ruj 2017

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Poduzetnici u obje statističke regije - Kontinentalnoj i Jadranskoj Hrvatskoj u 2016. poslovali su s neto dobiti te povećali broj zaposlenih, no osnovni financijski rezultati i pokazatelji poslovanja, poput ukupnih prihoda, plaća i produktivnosti, nešto su bolji kod poduzetnika s kontinenta, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Pri promatranju i usporedbi podataka o poslovanju poduzetnika prema tzv. NUTS-2 (nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) regije treba uzeti u obzir da je od 21 županije u regiju Kontinentalna Hrvatska svrstano njih 14, uključujući i gospodarski najpropulzivniji grad Zagreb, dok Jadransku Hrvatsku čini sedam županija.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Poduzetnici Kontinentalne Hrvatske zapošljavali su 612.570 radnika (71,8 posto ukupnog broja zaposlnih), a Jadranske 240.540 radnika (28,2 posto). U odnosu na godinu ranije obje su regije zabilježile rast broja zaposlenih za 5,1 posto.

"Broj poduzetnika na 1.000 radno sposobnih stanovnika u Jadranskoj Hrvatskoj je bio 36,2, dok je na razini Kontinentalne Hrvatske manji - na 1.000 radno sposobnih stanovnika ima 29,7 poduzetnika", napominju iz Fine.

Također navode kako je obrnuta situacija u odnosu na broj zaposlenih na 1.000 radno sposobnih stanovnika koji je bio veći kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske (254,9), a manji kod poduzetnika Jadranske Hrvatske (201,8).

Prema podacima Fine, poduzetnici Kontinentalne Hrvatske u prošloj su godini ostvarili 492,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, uz 467,2 milijarde kuna ukupnih rashoda. Ukupna dobit svih poduzetnika iz te regije lani je iznosila 29,4 milijardi kuna, dok su ukupni gubici bili na razini od 9,6 milijardi kuna, što znači da je neto dobit u toj regiji iznosila 19,7 milijardi kuna.

Jadranski su poduzetnici lani ostvarili 140,6 milijardi kuna ukupnih prihoda, 134,9 milijardi kuna ukupnih rashoda, 9,3 milijarde kuna ukupne dobiti te 5,02 milijarde ukupnih gubitaka, odnosno neto dobit u iznosu od 4,3 milijarde kuna.

Poduzetnici Kontinentalne Hrvatske lani su povećali ukupne prihode za 4,9 posto, ukupne rashode za 3,1 posto, ukupnu dobit za 19,8 posto, dok je gubitak razdoblja smanjen za 17,8 posto. Rezultat je pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 19,7 milijardi kuna (povećanje od 54,3 posto).

Poduzetnici Jadranske Hrvatske povećali su ukupne prihode za 5,9 posto, ukupne rashode za 6,6 posto, dobit razdoblja je smanjena za 5,8 posto, a gubitak razdoblja za 5,4 posto. Neto dobit je smanjena za 6,3 posto te ona u 2016. godini iznosi 4,3 milijarde kuna, pokazuju podaci Fine.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća po zaposlenom u Kontinentalnoj Hrvatskoj prošle je godine iznosila 5.239 kuna i bila je za 1,9 posto viša u odnosu na prosjek svih poduzetnika Hrvatske, koji je iznosio 5.140 kuna.

Prosječna, pak, mjesečna obračunata plaća u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 4.889 kune te je bila manja od državnog prosjeka za 4,9 posto, a 6,7 posto manja od plaće poduzetnika Kontinentalne Hrvatske.

Produktivnost rada, mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom, kao i mjerena dobiti po zaposlenom, lani je bila veća kod poduzetnika Kontinentalne u odnosu na poduzetnike Jadranske Hrvatske, a i ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske.

Naime, prošlogodišnja produktivnost rada mjerena prihodom po zaposlenom u kontinentalnoj je regiji iznosila 803.963 kuna, a u jadranskoj 584.626 kuna, dok je produktivnost mjerena dobiti po zaposlenom na kontinentu bila na razini od 32.203 kune, a na Jadranu je iznosila znatno nižih 17.914 kuna.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je također kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske koji su na 100 kuna ukupnih rashoda lani ostvarili 105,4 kuna prihoda, dok su poduzetnici u Kontinentalnoj Hrvatskoj ostvarili 104,2 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke