Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Svi 2024

Uspješnost data centara: Važno je kako tko troši, ali nekima je važnije tko je stalno dostupan

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Kata Pranić  

Uspješnost data centara: Važno je kako tko troši, ali nekima je važnije tko je stalno dostupan

Učinkovitost potrošnje energije ili, kraće, PUE, najčešće je korišteni KPI u izvješćima o energetskoj učinkovitosti podatkovnih centara. No nije i jedini: važni su i svi ostali da bi data-centri bili učinkovitiji i održivi

Potrošnja i uporaba energije, zadane vrijednosti temperature, uporaba otpadne topline, korištenje vode i korištenje obnovljive energije ključni su pokazatelji uspješnosti (engl. key performance indicators, KPI) podatkovnih centara, koje će prema europskim kriterijima morati dostavljati u izvješćima o održivosti. Europska komisija preporučuje da se učinkovitost potrošnje energije (tj. PUE, od engl. power usage effectiveness) u novim podatkovnim centrima do 2025. smanji na 1,5, a učinkovitost infrastrukture podatkovnog centra (engl. data center infrastructure efficiency, DCIE) na 1,3 do 2025. godine. Preporuka je također da se 32 posto potrošnje energije u podatkovnim centrima do 2030. napaja iz obnovljivih izvora.

Osim ispunjavanja europskih direktiva, za operativnu učinkovitost i uspješno poslovanje podatkovnog centra, detektiranje KPI-jeva ključno je jer prati najvažnije parametre i strateški upotrebljava podatke za donošenje najboljih odluka. Primjerice, troškovi energije podatkovnog centra mogu doseći 50 posto ukupnih operativnih troškova, zbog čega je nužno praćenje njezine potrošnje. Stoga je učinkovitost potrošnje energije (PUE) najčešće korišteni KPI u izvješćima o energetskoj učinkovitosti podatkovnih centara.

Ulaganja u OIE
Imati točne informacije u stvarnom vremenu o fizičkom prostoru, napajanju, hlađenju i kapacitetu mrežnog povezivanja u podatkovnom centru ključno je za donošenje odluka temeljenih na podacima kad treba rezervirati prostor i postaviti novu IT opremu, učinkovitije iskorištavati energiju, uštedjeti na operativnim troškovima ili uvjeriti menadžment da treba povećati kapacitet podatkovnog centra. Da bi bili učinkoviti, povećali kapacitet i postali održivi, podatkovnim centrima mora se upravljati putem podataka, a da bi se to moglo treba u njih ulagati.

– Kontinuiranim investicijama u svoje podatkovne centre u Zagrebu i Jastrebarskom uspjeli smo znatno smanjiti PUE, koji je standardan pokazatelj energetske učinkovitosti podatkovnih centara, a energetsku učinkovitost i održivost namjeravamo dodatno povećati korištenjem obnovljivih izvora energije. Orijentirani smo na obnovljive izvore energije od vanjskih dobavljača, a u sljedećem srednjoročnom razdoblju planiramo i vlastite investicije u obnovljive izvore energije. Tu smo fokusirani na solarnu energiju, tako da ćemo dio energetskih potreba podmirivati vlastitom proizvodnjom, a želimo iskoristiti i hidropotencijal svoje lokacije u Zagrebu – napominje Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-ja.

MEĐU KLJUČNIM POKAZATELJIMA USPJEŠNOSTI (KPI-JEVIMA) PODATKOVNIH CENTARA, PREMA EUROPSKIM DUŽNOSNICIMA, TREBALI BI SE NAĆI POTROŠNJA ENERGIJE, UPOTREBA ENERGIJE, ZADANE VRIJEDNOSTI TEMPERATURE, UPOTREBA OTPADNE TOPLINE, KORIŠTENJE VODE I OBNOVLJIVE ENERGIJE

U HT-ovim podatkovnim centrima kontinuirano prate ključne pokazatelje uspješnosti prema europskim kriterijima održivosti. Hrvatski Telekom upravlja s nekoliko podatkovnih centara te se na više od tri tisuće metara četvornih serverskog prostora TIER 3 razine pouzdanosti nalazi nekoliko stotina serverskih ormara. Riječ je o velikoj skupini umreženih računalnih servera, koji se upotrebljavaju za daljinsko skladištenje, preradu ili distribuciju velikih količina podataka. Projekt i izvedba podatkovnih centara sukladni su, ističu u HT-u, najvišim međunarodno propisanim tehnološkim, sigurnosnim i ekološkim standardima za podatkovne centre, što potvrđuju razni certifikati. ISO 14001, ZelEn i drugi certifikati koje HT posjeduje predstavljaju vanjsku potvrdu da HT sustavno provodi zaštitu okoliša i njome upravlja, kao i okolišnim utjecajima i rizicima kompanije.

Zrakom hlađeni transformatori
HT ima uspostavljen integrirani sustav upravljanja okolišem, zdravljem i sigurnošću na radu prema normama ISO 14001 i ISO 45001 te se, navodi se, unutar njega propituju utjecaji na okoliš odnosno okolišni rizici.

– Naši KPI-jevi uključuju praćenje potrošnje električne energije i optimizaciju temperatura unutar podatkovnog centra. Neke od ključnih komponenti zelene tehnologije i održivosti koje već sada imamo implementirane u svojim podatkovnim centrima su zrakom hlađeni transformatori, koji smanjuju rizik od požara te pružaju veću efikasnost. Isto tako, s ciljem energetske učinkovitosti, napravljeno je i nekoliko infrastrukturnih zahvata koji omogućavaju uštedu električne energije, čime se postiže bolji omjer efikasnosti. Riječ je o free coolingu u sklopu indirektnog sustava hlađenja, toplo-hladnim zonama u sistemskim salama te pametnim energetskim letvama. U svakom ormaru u sistemskim salama instalirane su energetske letve koje služe za napajanje IT opreme preko kojih se može lokalno i daljinski mjeriti potrošnja opreme i optimirati potrošnja opreme redistribucijom opterećenja. Svi navedeni infrastrukturni elementi prate se putem KPI-jeva te se analizira njihova uspješnost – nabraja Marko Kudera, viši voditelj za upravljanje proizvodom Hrvatskog Telekoma.

Prema njegovim riječima, HT kontinuiranim praćenjem i optimizacijom tih pokazatelja nastoji osigurati da podatkovni centri budu održivi, efikasni i pouzdani, uz istodobno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.

– Trenutačno razmatramo dodatne različite dostupne tehnologije i strategije, a jedna od njih je primjena umjetne inteligencije (AI) za upravljanje sustavom hlađenja. To je perspektivna mogućnost koju planiramo istražiti i integrirati u budućnosti. Očekujemo da će korištenje AI-ja omogućiti dinamičko upravljanje hlađenjem, prilagođeno promjenjivim uvjetima i optimirano za minimalnu potrošnju energije. Taj pristup pridonijet će daljnjem poboljšanju održivosti i efikasnosti našega podatkovnog centra – ističe Kudera.

TROŠKOVI ENERGIJE PODATKOVNOG CENTRA MOGU DOSEĆI 50 POSTO UKUPNIH OPERATIVNIH TROŠKOVA, ZBOG ČEGA JE NUŽNO PRAĆENJE NJEZINE POTROŠNJE

Napajanje na Sunce i vjetar
Prema riječima Dražena Bzika, rukovoditelja prodajnog savjetovanja za ICT proizvode, platforme i rješenja u A1 Hrvatska, ta kompanija sustavom praćenja rada i upravljanja podatkovnim centrom prati sve parametre prema preporuci Europske komisije.

– U A1 održivost je prioritet. Naš A1 podatkovni centar posvećen je održivosti i ponosni smo što imamo zelene i obnovljive izvore energije poput Sunca i vjetra za napajanje. Aktivno pratimo sve ekološke regulacije i inicijative zajednice kako bismo osigurali da naš podatkovni centar bude što je moguće učinkovitiji i ekološki prihvatljiviji. Nastojimo se približiti nultim emisijama stakleničkih plinova i konstantno tražimo načine za smanjenje svoga ukupnog ugljičnog otiska. Pokazatelj toga je i činjenica da je A1 podatkovni centar prema PUE-u 1,52, uz usuglašene planove smanjenja PUE-a ugradnjom novijih tehnologija – ističe Bzik.

Izvršni direktor DataBoxa Filip Olujić tvrdi da kvalitativnu razliku podatkovni centri čine u kvalitetnijem upravljanju potrošnjom energije, dugoročnoj održivosti te kratkom servisnom odzivu, ali visokodostupna infrastruktura uz minimalna, odnosno nikakva razdoblja nedostupnosti i dalje će biti glavni KPI korisnika njihovih usluga.

– DataBox će i dalje pružati izvanredne tehničke kapacitete, sigurnost i pouzdanost po kojoj je već prepoznat, samo većih razmjera, a sve kako bi podržao rast i inovaciju u informacijskoj tehnologiji, te će, s naglaskom na energetsku učinkovitost i visoke standarde sigurnosti, biti predvodnik u očuvanju okoliša i zaštiti osjetljivih podataka – zaključuje Olujić.


Komentari članka

Vezani članci

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Suvereni cloud moguć je samo ako ste Kinez ili Amerikanac

01.06.2026.

Nije moguće upravljati potpuno suverenim cloudom izvan Kine ili SAD-a, smatra Douglas Toombs, potpredsjednik analitičara u Gartneru

Fonoa osigurala 110 milijuna dolara i preuzela PwC-ov porezni softver

29.05.2026.

Hrvatska porezna platforma za globalne tvrtke nastavlja rast investicijom serije C, a klijenti su im neke od najvećih svjetskih platformi poput Ubera, Netflixa, Canve i Booking.com.

Google gasi internet kakav smo poznavali

26.05.2026.

Najveća preinaka Googlea u 25 godina briše organski promet i prijeti svakom poslu koji je živio od Googleovih klikova

Kaos podataka koji košta: Domaći startup spojio ono što država nije

26.05.2026.

Arhium u nekoliko sekundi spaja katastar, GUP, potresne zone i vrijednost zemljišta za investitore i agencije

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk