Upoznajte zagrebačke studente koji pomažu poduzetnicima i ovršenima

EKONOMSKA klinika udruga je studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koja pomaže u financijskom opismenjavanju građana. Financijska pismenost je u Hrvatskoj prilično veliki problem.

Znanje o ekonomiji i financijama, čak i o onim osnovnim pojmovima s kojima bi trebao baratati svaki građanin, na vrlo je niskoj razini, pa je Ekonomska klinika, u kojoj trenutno djeluje oko 50 studenata, odlučila to promijeniti. Osim građanima, savjetima pomažu i malim poduzetnicima, ili onima koji kreću u poduzetništvo, a u svemu tome im pomažu profesori s fakulteta ili stručnjaci iz raznih institucija, konzultantskih kuća, banaka ili osiguranja.

Razgovarali smo s troje istaknutijih članova Ekonomske klinike - predsjednikom Ivanom Krajinovićem, voditeljicom marketinga i PR-a Deom Majetić i voditeljicom slučajeva Amalijom Mohač.

U pet godina Ekonomska klinika radila na 300 slučajeva

“Ekonomska klinika nastala je prije otprilike pet godina na kolegiju profesora Omazića, kao pokušaj da se poboljša hrvatsko društvo, da se podigne razina financijske pismenosti i tako utječe na ekonomsku situaciju u zemlji, a sve se bazira na besplatnim savjetima koje nudimo svima koji nam se obrate - bili to obični građani ili poduzetnici. Rješavamo najrazličitije slučajeve, građani i poduzetnici nam se obraćaju s raznim problemima i mi u suradnji s mentorima, uglavnom su to profesori s fakulteta ili iz realnog sektora, pokušavamo te probleme riješiti. Do sada smo radili na oko 300 slučajeva, što je otprilike 60 po godini i tu je uloženo oko tjedan dana rada za svaki od njih”, kaže Ivan Krajinović.

Pomažu svima - od poduzetnika početnika do blokiranih građana

Amalija Mohač, koja je voditeljica tima koji rješava slučajeve, kaže da im se građani često obraćaju s pitanjima vezanim za blokade i ovrhe, dok buduće poduzetnike zanimaju odgovori na pitanja o otvaranju firmi ili obrta.

“Na info mail nam se obraćaju građani i poduzetnici, najviše mali poduzetnici ili oni koji tek žele ući u poduzetništvo, traže nas savjete, a mi im pokušavamo dati sve potrebne informacije na temelju kojih onda oni sami donose odluku. Na primjer, je li u nekom konkretnom slučaju bolje otvoriti d.o.o., obrt ili paušalni obrt. Znaju nas često tražiti savjete oko EU fondova, kako financirati svoje poslovanje, znali su nas tražiti pomoć oko pisanja poslovnih planova. Uglavnom dosta smo radili s poduzetnicima početnicima. Sve je potpuno besplatno, i može nam se javiti bilo tko. Dosta su nam se javljali i građani kojima je potrebna pomoć oko ovrha, blokada računa i slično”, kaže Amalija Mohač.

“Learn to Invest radimo u suradnji s ljudima iz realnog sektora, banaka, osiguravajućih društava i slično. Održavamo besplatne edukacije koje imaju za cilj poboljšanje osobnih financija. Počeli smo s temom štednje, pa su bili na redu mirovinski fondovi, i sada idu napredniji oblici investiranja - dionice i obveznice, zatim slijede nekretnine i zlato. Na tom projektu mi djelujemo kao poveznica između stručnjaka i ljudi koji žele naučiti nešto više”, kaže Krajinović.

U Ekonomskoj klinici studenti stječu iskustvo i poznanstva

Dea Majetić ističe i korisnost rada u Ekonomskoj klinici i za same studente. Naime, rad u udruzi kao što je Ekonomska klinika omogućuje im stjecanje dragocjenog iskustva koje će kasnije koristiti u poslu, ali i kontakata s drugim studentima i predavačima, što im kasnije može olakšati pronalazak posla. Trenutno u Ekonomskoj klinici radi oko 50 studenata, a planiraju njihov broj povećati za još 10-ak.

"Dosta je veliki protok studenata kroz našu udrugu. Dolaze novi studenti iz mlađih generacija dok dio odlazi jer su završili fakultet i zaposlili se. Jako nam je drago kada netko dobije posao radi toga što je radio u Ekonomskoj klinici. Često predavači uoče neke studente koji rade kod nas i koji se istaknu te im ponude posao. Networking je vrlo bitan, a to što u studentskim danima volontiramo može nam pomoći kod budućeg zapošljavanja. Stječe se određeno iskustvo, ali i mreža poznanstava, koja kasnije može biti vrlo korisna”, kaže Dea Majetić.