Unatoč velikom solarnom potencijalu, Hrvatska zaostaje za Europom

Prva konferencija o agrosolarnim elektranama, tehnologiji koja stvara sinergiju između poljoprivrede i proizvodnje energije, održana je u Zagrebu sa zaključkom da Hrvatska još uvijek zaostaje za Europom unatoč velikom solarnom potencijalu.

Agrosolarne elektrane su tehnologija postavljena na poljoprivrednom zemljištu i omogućava stvaranje energije, ne remeteći pritom agrikulturnu proizvodnju.

Konferenciju su organizirali NEOEN, jedan od deset najvećih neovisnih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, i tim stručnjaka IRES ekologije, kako bi predstavili primjere dobre prakse primjene agrosolara u svijetu.

Na konferenciji je održan niz govora te prezentacija upotrebe agrosolarne tehnologije.

Državni tajnik ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić u svom je govoru rekao da smatra da su agrosolari savršena prilika za Hrvatsku te da će ministarstvo podržati ideje struke i zaključke s konferencije, priopćeno je iz NEOEN-a.

Ideju primjene agrosolarnih elektrana pozdravio je i Robert Črep, načelnik Sektora u savjetodavnoj službi ministarstva poljoprivrede koji je rekao da u radu s poljoprivrednicima svjedoči brojnim upitima i interesu za instaliranje solarnih panela na objektima.

Tranzicija prema OIE preduvjet za održivi rast
Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine naglasio je da je tranzicija prema obnovljivim izborima preduvjet za održivi rast te dodao da je sinergija korištenja poljoprivrede i solara na tragu optimalnog korištenja prostora.

Karlovačka županija mogla bi biti među prvima koje će koristiti model agrosolara. Županica Martina Furdek Hajdin rekla je da bilježe sve veći interes građana i gospodarstvenika za solarne elektrane te istaknula: „Karlovačka županija raspolaže velikim poljoprivrednim površinama, visokovrijednim šumama, imamo izuzetan potencijal za korištenje energije iz obnovljivih izvora. Otvoreni smo za nove tehnologije koje pritom štite okoliš".

Potencijali agrosolara su zaista veliki
Govoreći o solarnom potencijalu, Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), primijetila je da ga druge zemlje puno mudrije iskorištavaju i u njega znatnije ulažu dok Hrvatska, unatoč velikom potencijalu solarne energije, još uvijek zaostaje za Europom.

„Novi modeli se često na početku negativno percipiraju, ali potencijali agrosolara su zaista veliki. Sinergija solara i poljoprivrede ima potencijal učiniti Hrvatsku samodostatnom, a za njezin uspjeh ključna će biti suradnja i razumijevanje među svim dionicima. Stoga je uključenost lokalne zajednice, kao i prostornog planiranja, od izuzetne važnosti“, zaključila je.

Milan Mesić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu u svojoj je prezentaciji prikazao poljoprivredne kulture koje je moguće uzgajati u agrosolarnim elektranama te kao primjere dobrobiti istaknuo manja oštećenja listova i plodova kao posljedica prejakog sunca, prosječno veću vlažnost tla, što je posebice pogodno u sušnim razdobljima, kao i određenu zaštita biljaka prilikom vremenskih nepogoda, priopćeno je.

Mario Mesarić iz IRES ekologije naglasio je da socioekonomski gledano ovakvi projekti mogu biti prevaga za opstojnost pojedinih ruralnih područja i značajno doprinijeti razvoju lokalnih zajednica.