Unatoč krizi Zaba i PBZ zaradili još više nego lani

Privredna banka ostvarila je u devet ovogodišnjih mjeseci 767,5 milijuna kuna dobiti, čak oko 200 milijuna kuna više nego lani u istom razdoblju. Na kraju prošle godine ostvarila je neto dobit od oko milijardu kuna, a prema sadašnjoj računici, istu razinu dobiti banka bi mogla ostvariti i ove godine.

Zagrebačka banka ostvarila je u devet mjeseci neto dobit od visokih milijardu kuna što je također nešto više od 200 tisuća u odnosu na isto razdoblje lani. To pokazuje kako kriza, koja se u bankarskom sektoru osjeća kroz sve veću razinu nenaplaćenih kredita, pa stoga i potrebnih većih rezervacija, ipak nije uzdrmala njihovo poslovanje. A veća dobit rezultat je većih prihoda od kamata, jer je povećano kreditiranje, ali ne i prevelika potreba izdvajanja novca u rezervacije jer su mnogi krediti prebačeni u dugoročne ili su bolje osigurani. No, to je podatak za samo dvije najveće banke na tržištu, koje kao i sve ostale velike banke imaju lakši pristup dugoročnim izvorima financiranja i disperziji rizika. – Veći problemi sigurno će se osjetiti kod malih i srednjih banaka – smatra analitičar Damir Novotny. A viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže kako treba pričekati kraj godine jer devet mjeseci nije realan pokazatelj s obzirom na to da su mnoge banke zaradile zbog, primjerice, turizma i mjenjačkih poslova koji su im donijeli ekstra prihode, a da tek na kraju godine slijedi čišćenje, čija će slika ovisiti o stanju u cijelom gospodarstvu. Najveći rast te dvije banke imale su od kamatnih prihoda – Zaba za čak 361 milijun kuna, a PBZ za oko 250 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani. No dok je PBZ imao veće prihode od provizija i naknada, u Zabi su one smanjene. Iako kamate nisu ove godine rasle, poraslo je kreditiranje, prije svega tvrtkama. Primjerice, u Zabi krediti su veći u devet mjeseci 4,3 posto. Velike banke imaju i bolje instrumente osiguranja kroz police osiguranja ili kolateral kao što je nekretnina. Osim toga, i veća izloženost kreditiranju državi automatski svrstava te kredite u nerizične.

Zbog toga velike banke i nemaju veće potrebe izdvajanja posebnih sredstava u rezervacije, a male i srednje da, jer nemaju prevelik izbor dogovora s klijentom. Osim toga, velike banke imaju razvijenije kartičarsko poslovanje uz pomoć kojeg se mogu odobravati krediti uz znatno veće kamate od prosječnih na tržištu, iznad 10 posto, objašnjava Novotny.