Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Stu 2016

Umorila se od čekanja na burzi, pa pokrenula vlastiti posao i "osvojila" švicarske investitore

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Branko Podgornik  

Umorila se od čekanja na burzi, pa pokrenula vlastiti posao i "osvojila" švicarske investitore

Pitaju me: Jesmo li vam dali poticaje? Ja im odgovaram: Niste. Tražila sam poticaje dvaput, ali ste me odbili. Tražila sam mikrokredit, ali ga nisam dobila. Tražila sam i druge poticaje, Poduzetnički impuls, ali su me redom odbijali. Na kraju sam naišla na ulagača iz Švicarske i tada je krenulo. Priznanja sam počela dobivati već u prvoj godini

U tri godine, život Anite Bušić jako se promijenio. Tijekom 2013. umorila se od čekanja posla na Zavodu za zapošljavanje, pa je odlučila pokrenuti vlastiti posao. Danas je jedna od najperspektivnijih mladih poduzetnica u Hrvatskoj. Po struci je molekularni biolog, a osmislila je aplikaciju BodyRecog, koja pomaže u poboljšanju fizičke spremnosti i zdravlja ljudi te u otkrivanju rizika od bolesti. Namijenjena je običnim građanima, sportašima, liječnicima, trenerima i ostalim profesionalcima. Za tu su inovaciju, Anita Bušić i njezina tvrtka »Live Good« dosad primile čak 23 nagrade, koje pljušte sa svih strana. Početkom ovog tjedna Mreža poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria proglasili su Anitu Bušić start-up poduzetnicom godine.

Kako to da ste odlučili krenuti u poduzetništvo?

– Silom prilika. Tri godine bezuspješno sam pokušavala naći posao. Osjećala sam da imam veliko znanje i zaključila sam da mora postojati način kako ga učiniti korisnim i unovčiti. Kao molekularni biolog, isprva sam pisala. Autor sam 16 knjiga, osam udžbenika i osam radnih bilježnica za biologiju u srednjim školama. Završila sam i razliku predmeta za profesora biologije. Budući da zaposlenje nisam mogla naći, počela sam proučavati različite poslovne trendove.

Najprije sam planirala pisati elektronske knjige na engleskom. No, shvatila sam da neprekidno treba nove knjige pisati te da njih uglavnom čita sredovječna generacija. S druge strane, mlađi naraštaji sve više koriste mobilne aplikacije. Oni žele informaciju u kraćem obliku i vrlo personaliziranu. Tako sam odlučila napraviti aplikaciju koju će ljudi moći koristiti dulje vrijeme. Osmislila sam BodyRecog, platformu za procjenu zdravstvenih rizika i praćenje tjelesnih promjena, koja je prvi korak prema stvaranju personaliziranog programa prehrane, tjelovježbe i otpuštanja stresa na temelju tjelesnog tipa i oblika, odnosno, na temelju genetike i stila života kojeg čovjek vodi.
Pomoć i profesionalcima

Kako djeluje ta aplikacija?

– Uz pomoć BodyRecog-a digitalno utvrđujemo čovjekove tjelesne mjere. Vremenski pratimo kako se tijelo mijenja. Možemo u centimetar vidjeti koliko je neka osoba izgubila na masnom tkivu ili dobila na mišićnom tkivu. Neki ljudi trebaju smršaviti, a neki dobiti na mišićnoj masi. BodyRecog se sastoji od web-aplikacije za profesionalce, i od aplikacije za mobitel za obične korisnike. Mobilnom aplikacijom određujemo tjelesne mjere putem fotografija. Ljudi moraju stati u određene položaje, a onda se putem fotografija utvrde mjere. Na temelju tih mjera utvrđuje se u koju rizičnu skupinu osoba pripada kad je riječ o srčano-žilnim oboljenjima, dijabetesu i nekim vrstama raka. Sukladno tome, osobi se daju personalizirane preporuke koje se tiču prehrane i tjelovježbe.

Radite li dijagnoze bolesti?

– Ne. Nama nije cilj zamijeniti profesionalca, nego olakšati mu posao. Aplikacija ne može znati ima li osoba neku bolest, alergiju i slično. Profesionalac može dodatno personalizirati aplikaciju za svog pacijenta ili klijenta. Osim toga, profesionalac može svog pacijenta ili klijenta pratiti na prostornoj udaljenosti. Naime, osoba može sebe slikati kod kuće, a fotografiju poslati svom liječniku, treneru ili nutricionistu, ovisno o tome s kime surađuje. Taj profesionalac tada može procijeniti kakvi su rezultati postignuti i jesu li sukladni onome što se želi. Tako može osobi dati dodatne preporuke, pohvaliti je zbog napretka i usmjeravati je. Profesionalac, primjerice, treba pripaziti da se osoba ne izgladnjuje, da ne boluje od neke bolesti i slično.
Povrede sportaša

Kako aplikacija funkcionira kad je riječ o sportašima ili onima koji žele ojačati tijelo?

– Mnogi sportaši moraju voditi računa o tome da im obje strane tijela budu podjednako razvijene i snažne, odnosno, simetrične poput nogometaša, hrvača i ostalih sportaša borilačkih sportova. U nekih drugih sportova, poput tenisa, događa se da jedna ruka postane jača od druge. Pomoću aplikacije možemo vidjeti jača li čovjek ravnomjerno, te u skladu s time davati preporuke. Kad sportaš doživi povredu koja zahtijeva operativni zahvati nakon kojeg treba vratiti natrag izgubljenu mišićnu masu, aplikacija ukazuje koji dio tijela i za koliko u centimetrima, treba ojačati. Nakon toga aplikacija prati kako sportaš slijedi program koji mu je određen.

Dakle, vaša aplikacija pomaže ponajprije u regulaciji težine tijela i mišićne mase?

– To je pojednostavljeno gledanje. Ima tu još puno raspoloživih parametara. Kad se oni uzmu u obzir, može se puno toga otkriti. U aplikaciji se primjenjuju rezultati mnogih znanstvenih istraživanja, koja ukazuju na korelacije između tjelesnih parametara i različitih bolesti. Dakle, mi ne pravimo dijagnoze, nego ukazujemo na rizike, što je dobro za prevenciju. Ako znate da ste u rizičnoj skupini, možete se posvetiti prevenciji, između ostalog, otići na pregled i vidjeti je li se razvila kakva bolest, koja se u ranijim stadijima bolje liječi.
Odgovori – NE

Na kakve ste prepreke nailazili nakon pokretanja tvrtke?

– Tvrtka je počela raditi početkom 2014. Morala sam mijenjati nekoliko tehnoloških partnera da bismo konačno došli do sadašnjeg stupnja. Sam razvoj aplikacije bio je kudikamo zahtjevniji i dugotrajniji nego što sam očekivala. No, ustrajala sam na tom putu. Isprva, velik problem bio mi je doći do financija, jer sam bila početnik, žena, a nisam programer. Osjetila sam da me naše institucije za financijsku potporu poduzetništvu ne shvaćaju ozbiljno.

Što danas kažu? Je li im žao?

– Pitaju me: Jesmo li vam dali poticaje? Ja im odgovaram: Niste. Tražila sam poticaje dvaput, ali ste me odbili. Tražila sam mikrokredit, ali ga nisam dobila. Tražila sam i druge poticaje, Poduzetnički impuls, ali su me redom odbijali. Na kraju sam naišla na ulagača iz Švicarske i tada je krenulo. Priznanja sam počela dobivati već u prvoj godini, jer su mnogi tu ideju počeli prepoznavati kao kvalitetnu. No, naš tehnološki partner zapeo je u razvoju aplikacije, pa sam ga morala mijenjati. Švicarski investitori nastavili su me pratiti te ulagati u naš projekt. Sada uživo testiramo aplikaciju. Neki smo dan izbrojili ukupno 23 primljene nagrade. No, pogrešno bi bilo sjediti na lovorikama. Posvećeno smo kročili u novu fazu komercijalizacije proizvoda.

Kako to da ste firmu, osim u Hrvatskoj, otvorili i u SAD-u?

– Zato što ulagači ne žele investirati u firmu iz Hrvatske. Ne žele biti suvlasnici tvrtke iz naše države, jer se naš porezni i pravni sustav često mijenja, i nije im dovoljno poznat. S druge strane, ulagači najbolje poznaju porezne i pravne sustave SAD-a, Ujedinjene Kraljevine i države iz koje dolaze. Uglavnom se ne žele ni upoznavati s novim, ili neizvjesnim područjem. Stoga se tvrtke poput naše, u brojnim zemljama, a ne samo u Hrvatskoj – susreću s problemom financiranja. Da bi privukle privatna ulaganja, moraju otvoriti firmu negdje vani. Ta ulaganja zatim omogućuju zapošljavanje ljudi i plaćanja svih troškova firme u matičnoj zemlji, gdje provodite istraživanje i razvoj, dok u drugoj zemlji vodite prodaju i marketing.
Nagrada najkorisnijima

Je li aplikacija dostupna na internetu?

– U ovom je trenutku još nismo službeno lansirali. Aplikacija je u beta fazi, što znači da je testiramo. Oni koji je žele koristiti i sudjelovati u testiranju, trebaju se službeno prijaviti na našoj internetskoj stranici http://bodyrecog.com/beta-testing/. Dobit će upute kako skinuti aplikaciju i kako je koristiti. Od korisnika želimo dobiti povratnu informaciju o tome što u njoj valja, što bi trebalo popraviti ili što bi aplikacija još trebala imati. Svi će beta-testeri moći besplatno koristiti aplikaciju još tri mjeseca, nakon što je lansiramo. Desetoro ljudi s najkorisnijim savjetima moći će aplikaciju besplatno koristiti još dvije godine.

Koliko ljudi okupljate?

– Imamo sedam zaposlenih i pet vanjskih konzultanata. Dvoje njih nalaze se u Americi. Nije lako naći odgovarajuće ljude, s odgovarajućim znanjima i iskustvima, iako su plaće za hrvatske prilike natprosječne.
Pomoć Plavog ureda

Je li u Hrvatskoj bilo institucija koje su vas podržale?

– Naravno. Najviše podrške dobila sam od Grada Zagreba, od Razvojne agencije Zagreb i Tehnološkog parka Zagreb, gdje se sada nalazimo u inkubaciji. Plavi ured pomogao nam je u edukaciji. Izvanredno sam s njima zadovoljna i preporučujem ih svima. Oni koji se žele baviti poduzetništvom, trebali bi najprije otići na besplatne edukacije u Plavi ured, koje grad Zagreb sufinancira u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Održavaju Start-up akademiju koja je namijenjena svim potencijalnim poduzetnicima, kako bi naučili osnove.

Mnogi vjeruju da poduzetništvo ne moraju posebno učiti, već da jednostavno trebaju skočiti u vodu i naučiti plivati?

– Učiti isključivo na vlastitim iskustvima nije najbolji način. U tom slučaju, velika je vjerojatnost da će poduzetnik propasti. Oko 90 posto pokrenutih tvrtki propada već u prvih pet godina, zato što poduzetnici nisu bili pripremljeni na ono što ih čeka. Kako biste smanjili rizik od neuspjeha, valja se dobro pripremiti.

Jeste li imali teških trenutaka u razvoju tvrtke?

– Usponi i padovi normalna su pojava, kako u životu, tako i u poduzetništvu. No, uvijek trebamo ići dalje. Ustrajnost je za poduzetnika ključna osobina.

Što vas je dosad najviše obradovalo?
Start-up

Nazivaju vas start-up tvrtkom. Što to znači?

– Mnogi ljudi danas koriste izraz start-up za svaku početničku tvrtku. Međutim, izvorno se to odnosi na firme koje se bave informatičkom tehnologijom, hardverom i softverom, a nalaze se na samom početku poslovanja, te traže financiranje. Start-up faza obično traje dvije-tri godine, ponekad i pet.

– Najviše su me obradovala prva priznanja. Svako mi je drago i dragocjeno na svoj način, ali ona prva priznanja - kad čovjeku treba ohrabrenje - najviše pamtim. Raduje me svaki napredak firme.

Što biste savjetovali mladima i svima onima koji se žele latiti poduzetništva?

– Treba iskoristiti sve besplatne edukacije. O poduzetništvu treba učiti što više, tako da ljudi budu pripremljeni za izazove koje nosi poslovni svijet. Taj posao zahtijeva cijelog čovjeka, sve dane u tjednu, a slobodnog vremena nema puno. Ako budući poduzetnici nisu na to spremni, bolje je da i ne kreću u pothvat. Uz vlastitu edukaciju, poduzetnik treba naći i dobre mentore koji će ga savjetovati. Istina, mentori znaju davati proturječne savjete. Takve smo savjete ponekad i mi dobivali, pa na kraju uvijek morate sami donijeti odluku. No, dobro je čuti različita mišljenja. Također, važno je okružiti se pozitivnim ljudima, koji vam daju potporu. A vaš tim koji radi za vas i od kojeg ovisi poslovanje, mora vjerovati u vas i u proizvod jer se to direktno odražava na napredak tvrtke.


Komentari članka

Vezani članci

Gdje caruju metal i teški strojevi: Kako je inženjerka Ljerka preuzela kormilo u tradicionalno muškom poslu

25.07.2026.

Dok neka djeca svoje najranije uspomene vežu uz bezbrižne igre u pješčaniku, Ljerka Božičević Jurin, diplomirana inženjerka strojarstva, suvlasnica i voditeljica renomirane automehaničarske radionice, strojne obrade motora i trgovine Božičević, svoje je d

Davor Paić: Hrvatska brodogradnja ima budućnost

22.07.2026.

O biznisu luksuznih jedrilica i superjahti vrijednih stotine milijuna eura razgovaramo s vlasnikom K.S.P. Solutionsa i A-More Yachtsa. Hrvatska brodogradnja godinama se povezuje sa stečajevima, subvencijama i propuštenim prilikama. Ipak, postoje poduzetni

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Nikolina Finska radila na Angry Birdsu u Finskoj, a onda pokrenula startup u Hrvatskoj

21.07.2026.

Finska je jedna od najvećih gaming sila svijeta, ali Nikolina Finska odlučila ju je napustiti i svoj gaming startup graditi iz Hrvatske. Ispričala nam je zašto te koje to lekcije iz rada na Angry Birdsu i drugim projektima primjenjuje u svoj timu.

Osječko-baranjska županija osigurala besplatno izlaganje za poduzetnice na Jesenskom sajmu

20.07.2026.

U okviru Jesenskog sajma, koji se održava od 25. do 27. rujna 2026. godine u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, bit će organizirana 13. izložba ženskog poduzetništva. Cilj ove manifestacije je kreiranje novih poslovnih prilika za subjekte u v

Tag cloud

  1. 2887 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1515 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk