Umirovljeno 54.386 osoba, puni staž ima ih samo 6000

S punim radnim stažem u mirovinu je prošle godine otišao tek svaki deseti novi umirovljenik. Naime, 40 i više godina radnog staža lani je imalo svega 11,47 posto novih umrovljenika. Riječ je o neznatnom povećanju u odnosu na godinu ranije, kada je u punu starosnu mirovinu nakon više od 40 godina rada otišlo svega 11,22 posto umirovljenika.

Nepovoljan omjer
Redovna godišnja analiza Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2008. godinu tako je potvrdila nastavak negativnih trendova koji opterećuju održivost hrvatskog mirovinskog sustava. Hrvatska je za isplatu mirovina lani potrošila 9,80 posto BDP-a. Nakon kontinuiranog smanjenja taj je udio lani ponovo povećan u odnosu na 2007. godinu zbog isplate dodatka kojim se ispravljala nepravda prema novim umirovljenicima koji su u u mirovinu otišli nakon 1999. godine.

Nepovoljan omjer zaposlenih i umirovljenika trenutno se zaustavio na odnosu 1:1,40. Unatoč velikim izdvajanjima većima od 34 milijarde kuna godišnje za mirovine, jednako je nepovoljan i odnos mirovine i prosječne plaće. Prosječna mirovina od 2126 kuna iz prosinca 2008. iznosila je svega 39,31 posto prosječne plaće, a pritom više od 561.000 umirovljenika ili svaki drugi umirovljenik prima mirovine do iznosa od 2000 kuna. Prosječna starosna mirovina od 2353 kune ima nešto veći udio u prosječnoj plaći od 43,50 posto.

- U 2008. godini mirovine su usklađene za 6,70 posto, što znači da su usklađivanjem realno porasle više od rasta potrošačkih cijena za 0,39 posto. Najniži udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio je 2000. godine, kada je iznosio 37,62 posto - ističu stručnjaci HZMO-a u analizi.

Najveći priljev 1999.
Prema podacima HZMO-a, 2008. godine u mirovinu je otišlo ukupno 54.386 umirovljenika ili 5,51 posto više nego godinu prije. Hrvatska je najveći priljev novih umirovljenika imala 1999. godine, kada su evidentirana 82.604 nova umirovljenika. Lani je bio najveći udio novih starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, međutim, 13.317 je ostvarenih invalidskih mirovina. Drugim riječima, svaki četvrti novi umirovljenik lani je otišao u invalidsku mirovinu koju je moguće ostvariti po povoljnijim uvjetima od starosne mirovine. Svaki peti umirovljenik, dakle njih više od 214 tisuća, ima između 65 i 69 godina