Uložili ni lipu, a imovina im vrijedi 15 milijuna kuna!?

Pet fondova za gospodarsku suradnju (FGS) u kojima su ulagači privatni investitori, prije svega mirovinski fondovi, te država osnovano je prije nešto više od pola godine s ciljem ulaganja u tvrtke kojima je potreban kapital. No, novac još ni u što nisu uložili, ali su ipak na kraju rujna imali imovinu vrijednu 14,6 milijuna kuna koja se uglavnom sastoji od unaprijed uplaćenih upravljačkih naknada ulagatelja u fondove. Odnosno, bez ulaganja fondovi su došli do gotovo 15 milijuna kuna!

A riječ je uglavnom o novcu poreznih obveznika, odnosno o novcu iz državnog proračuna i velikim dijelom mirovinskih fondova u koje novac također uplaćuju građani. Isti ti građani mirovinskim fondovima za izdvajanje doprinosa u drugi stup moraju plaćati ulaznu i naknadu za upravljanje. Odnosno, mi plaćamo 0,65% naknade mirovincima, a oni naknadu FGS-ovima od dva posto – ni za što! Stoga i ne čudi što je većini sudionika na tržištu taj projekt, koji je navodno državi predložio Borislav Škegro, čije društvo i upravlja jednim FGS-om, apsurdan i sliči im na "Alana Forda". Fondovi jesu u nešto više od pola godine, od kada rade, razmatrali nekoliko tvrtki u koje bi uložili novac, kao što su ACI, Nexe grupa, Badel 1862 i Varteks, no do sada niti jedan projekt nije došao do drugog povjereničkog odbora. Pregovori, naime, prolaze odobrenje povjereničkog odbora (sastavljenog od ulagača), slijedi dubinsko snimanje tvrtki te potom konačno odobrenje povjereničkog odbora. Fondovi su već nekoliko puta prozivani, a njihovo opravdanje bilo je da za ulaganje treba čekati barem devet mjeseci jer su takva iskustva fondova rizičnog kapitala. Inače, iz državnog je proračuna ove godine rezervirano 100 milijuna kuna za fondove, odnosno projekte u koje bi fondovi uložili, a prema dogovoru s istom količinom novca sudjelovao bi i privatni ulagač. Mirna Marović, predsjednica hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije, objasnila nam je kako se, u skladu s međunarodnom praksom rada private equity fondova, naknada za upravljanje društvima isplaćuje iz imovine fonda polugodišnje kako bi društva imala sredstava za svoje operativno poslovanje te ona ulazi u ukupnu vrijednost investicija.

– Prilikom povrata uloženih sredstava investitorima se vraćaju i sve naknade, na koje se također obračunavaju prinosi. Dakle, svako ulaganje investitora u fond za njih je ulaganje, bez obzira na namjenu sredstava, a za društva predstavlja "avans" za operativno poslovanje – objašnjava M. Marović. Inače, pet društava za upravljanje FGS-ovima, koja upravljaju i još nekim fondovima, u devet ovogodišnjih mjeseci ostvarilo je neto dobit od 20 milijuna kuna.