Ulaganja u postojeću mrežu i proizvode

Ekspanzija bankarskog sustava kakvu smo imali ranijih godina više nije prisutna jer je manja ponuda novca, ali i potražnja za kreditima. Mjera ograničavanja rasta plasmana postala je tako - na žalost domaćih bankara - suvišna. Profitabilnost i širenje sada su u drugom planu, a bankari su sada prije svega zaokupljeni stabilnošću i likvidnošću sustava.

Dakle, u 2009. će prva briga biti kako očuvati stečene pozicije i ne izgubiti klijente, te kako se boriti protiv rasta loših kredita, čije bi povećanje moglo biti generirano cjelokupnom makroekonomskom situacijom. Nađu li se građani i tvrtke u problemima, padne li kupovna moć i ne budu li mogli refinancirati svoje obveze, to će se odraziti i na banke. Zato bankari već sada slažu kreditni plan tako da omoguće neometani razvoj, a eventualne »potrese« u realnom sektoru ipak učine što manjim. Naime, okretanje leđa pojedinim tržišnim skupinama najviše bi pogodilo upravo same banke.

Niže cijene imovine

S druge strane, analitičari napominju kako su upravo kriza i recesija pravo vrijeme za nova preuzimanja i širenja, jer uslijed smanjenja investiranja padaju i cijene imovine, dionica i nekretnina. Općenito, lakše se fokusirati na osvajanje novih tržišta jer to drugima nije u fokusu. Stoga smo dio domaćih banaka pitali hoće li 2009. iskoristiti za širenje putem organskog rasta, odnosno otvaranjem novih poslovnica ili možda čak i novim akvizicijama, ili će pak štedjeti i sužavati poslovanje, ostati u postojećim tržišnim okvirima, uz moguće smanjenje broja zaposlenika.

Sudeći prema odgovorima, bankari će krizu ipak više prihvatiti kao priliku za širenje nego kao priliku za »rezove«, no određeno posustajanje ipak se osjeća: ako je riječ o širenju, to su onda prije svega otvaranja novih poslovnica u većim centrima uz postojeće resurese, a dio banaka kao prioritet navodi razvijanje i usavršavanje postojeće mreže i razine usluga.

Većina zaposlenika žene

U Raiffeisenbank Austria kažu kako nastavljaju sa širenjem poslovne mreže, pa tako u sljedećoj godini banka planira nastavak organskog rasta i otvaranje 10 novih poslovnica u nekoliko hrvatskih gradova.

- Širenje mreže ćemo nastojati provesti prvenstveno korištenjem postojećih kadrovskih resursa, a gdje to, s obzirom na lokaciju nije moguće - i uz nova zapošljavanja, kažu u RBA. Akvizicije u slijedećoj godini ne planiraju, međutim, to ni ne čudi s obzirom da je ova banka, kako navodi, od osnutka 1994. godine rasla isključivo organski i bez akvizicija na domaćem bankarskom tržištu. Raiffeisen grupa ima više od 2.600 zaposlenih prosječne starosti 33 godine od čega žene čine 77 posto.

U Zagrebačkoj banci kažu kako su se odlično se pripremili za nadolazeću 2009. godinu, uz visoku adekvatnost kapitala te rezerve. Stoga, Zagrebačka banka neće sažimati svoje poslovanje u idućoj godini te planira otvaranje izvjesnog broja novih poslovnica što, napominju u Zabi, ukazuje na ulaganje u solidnu i bolju budućnost.

Naglasak na kvaliteti

U Privrednoj banci Zagreb navode kako će i banka i cijela PBZ Grupa, i u 2009. godini biti usmjereni na ostvarenje visoke razine izvrsnosti u pružanju usluga klijentima, što uključuje rad na razvoju i diversifikaciji proizvoda, te širenju i unapređenju inovativnih kanala distribucije.

- PBZ poslovna mreža s preko 230 poslovnica pokriva cjelokupan teritorij zemlje, te je jedna od najrazgranatijih bankarskih mreža u Hrvatskoj, tako da u sljedećoj godini planiramo otvaranje novih poslovnica prvenstveno u većim centrima i novim gradskim četvrtima gdje do sada nismo bili prisutni. Planira se i cijeli niz programa za zaposlenike s istaknutim razvojnim potencijalom. PBZ je tijekom zadnjih godina nekoliko puta prošla kroz postupak internog restrukturiranja i optimizacije ljudskih resursa, tako da je težište naših aktivnosti isključivo na daljnjem razvoju i poboljšanju kvalitete ljudskog kapitala, napominju u PBZ-u.

Bez otkaza

U Erste banci ističu kako trenutno ne planiraju nove akvizicije na tržištu.

- Planovi banke u 2009. godini podrazumijevaju daljnje jačanje postojećih tržišnih udjela, odnosno rast svih parametara poslovanja po većim stopama nego što će u 2009. rasti tržište u istim segmentima. U 2009. godini trebala bi se dovršiti akvizicija banke u Crnoj Gori i time bi naši planovi za kupnju u 2009. bili ispunjeni, ističu u Ersteu. Dodaju da su upravo zaposlenici najveća vrijednost banke pa je smanjivanje njihovog broja jedan od zadnjih koraka na koji bi se uopće mogli odlučiti, tako da takvih planova za 2009. nema.

- Upravo činjenica da se unatoč svim našim ulaganjima, koja se u najvećoj mjeri odnose upravo na zaposlenike i tehnologiju, udio troškova u odnosu na prihode u Erste banci već duže vrijeme zadržava na razini nižoj od 45 posto - govori u prilog da banka svoje poslovanje vodi maksimalno racionalno, a opet vrlo uspješno. Smatramo da smo u tom segmentu na dobrom putu i da je to kvalitetan recept za poslovanje i u idućoj godini, zaključuju u Erste banci.

U Splitskoj banci u 2009. planiraju otvoriti 12 novih poslovnica, od čega 10 u Zagrebu, a nastavljaju i projekt s Finom u sklopu kojeg će ući na tržište Vukovara i Gospića. U sklopu otvaranja novih poslovnica, Splitska banka planira zaposliti i oko 60 djelatnika.

Svi »vrebaju« povoljnu priliku

Iako domaće banke tvrde kako ne razmišljaju o preuzimanjima drugih banaka i novim akvizicijama, istina je da svi jako dobro prate što se zbiva, i na domaćem tržištu, ali prije svega na inozemnim tržištima na kojima posluju banke majke naših banaka.

Budući da su mnoge inozemne banke, američke i europske, tijekom tekuće krize pretrpjele velike gubitke koji su dijelom sanirani, konkurencija ipak »viri« u tuđe bilance i »vreba« hoće li se grupacije možda rješavati neke od banaka kćeri, što onda predstavlja priliku za jeftinu akviziciju. Tako je u svijetu, tako je i kod nas.