Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Tra 2012

Ulagači upisali 5 puta više od izdanja, ali uz dobru premiju

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Ulagači upisali 5 puta više od izdanja, ali uz dobru premiju

Hrvatska financijska reprezentacija predvođena ministrom financija Slavkom Linićem jučer je u SAD-u zaključila posao novog inozemnog zaduženja države, prvoga koji odrađuje Vlada Zorana Milanovića.

Kako se i očekivalo, veličina novog izdanja dolarskih obveznica, ovaj put na rok od 5 godina, je 1,5 milijardi dolara. No, s obzirom na vremensku razliku još u popodnevnim satima baratalo se samo neslužbenim rezultatima u pogledu ukupne potražnje koju su iskazali međunarodni investitori i cijene (kupona, prinosa) uz koju se plasiraju nove obveznice. Investitori su u postupku predbilježbi dali ponude za upis ukupno 7,5 milijardi dolara, što je praktički pet puta više od veličine izdanja. Bloomberg je u ranim popodnevnim satima bio prenio insajderske indikacije o prinosu na razini 6,625 posto. Nešto kasnije zakolala je informacija da je prinos za investitore u nove obveznice ipak niži, odnosno da kupon nosi 6,375 posto kamate, što uz prodajnu cijenu nešto ispod 100 posto u konačnici sugerira prinos od približno 6,5 posto. Na kraju se pokazalo da je 6,375 posto prinos, a da kupon nosi 6,25 posto. To se uklapa u raspon očekivanja uoči početka američko-europske turneje u sklopu prodaje obveznica, kad su analitičari predviđali cijenu između 6 i 6,5 posto. U međuvremenu je na tržištu bilo pojačane nervoze zbog neizvjesnosti ishoda planiranog zaduženja Španjolske, no ona je jučer uspješno plasirala 2,5 milijardi eura na rok od 2 i 10 godina, što je u završnici prodaje hrvatskih obveznica ipak bilo povoljna okolnost. Domaći analitičari su na prve signale o ishodu operacije izdanja obveznica, koji su sugerirali nešto višu od konačno ostvarene cijene, bili podijeljeni oko ocjena hrvatske operacije.

Referentni 5-godišnji dolarski dug (US Treasury) u četvrtak je bio na razini 0,83 posto, što implicira premiju rizika od oko 5,2 postotna poena. Uzme li se u obzir da pokazatelj rizičnosti Hrvatske mjeren tzv. credit default swapom (CDS-om) na rok od pet godina trenutno iznosi 415 (ili 4,15 postotnih bodova), premija koju će država platiti na novo zaduženje u dolarima je osjetno veća, no financijski znalci upozoravaju da to kod dolarskog tržišta nije neuobičajeno. Mnogi domaći analitičari koje smo zatražili komentar prvih agencijskih signala o izdanju obveznica nisu bili bez zadrške u ocjeni koliko je postignuta cijena uspjeh, a neki su i izrijekom rekli kako su očekivali da će biti nešto niža. Međutim, posljednje, premda još uvijek neslužbene informacije, u četvrtak predvečer, pokazale su se ipak boljima od prvotnih. Naime, razmjeri iskazane potražnje koja je pet puta premašila ciljani iznos izdanja sugeriraju da je Vladin tim zajedno s aranžerima bio u dosta komotnoj poziciji da prihvati najpovoljniju petinu pristiglih ponuda investitora. Kako prilikom zaduženja u dolarima Vlada koristi i zaštitu od valutnog rizika (hedginga), cijeni zaduženja treba dodati i trošak te zaštite, što bi u konačnici cijenu moglo povećati za oko 0,2 postotna boda. Službena potvrda o detaljima novog izdanja očekuje se danas.


Komentari članka

Vezani članci

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Hrvati u bankama drže milijarde, ali inflacija im godišnje “pojede” oko 430 eura kupovne moći

01.10.2026.

Na tekućim, štednim i oročenim računima građana „leži“ više od 43 milijarde eura, a ulaganjem, umjesto držanjem novca na depozitu, razlika nakon deset godina može dosegnuti gotovo 10.000 eura po stanovniku, procjenjuje Emilio Gučec, country manager Finaxa

Matko Maravić: Mali ulagači bit će najveći pokretač razvoja tržišta kapitala

08.09.2026.

Domaće tržište kapitala proživljava novu mladost. Nakon niza godina zatišja zaredali su važni IPO-ovi, likvidnost raste, a mali ulagači ponovno otkrivaju burzu kao ozbiljnu alternativu tradicionalnoj štednji u bankama i nekretninama.

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk