Ukrajinci žele graditi baterijska skladišta energije u Hrvatskoj: Već smo investirali 300 milijuna eura, ali to je samo početak

Dok Hrvatska ambiciozno nastoji povećati udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje, jedna ukrajinska energetska tvrtka u našoj zemlji ne vidi samo priliku za investicije, već i za stvaranje strateškog čvorišta zelene energije u regiji. Riječ je o DRI-ju, europskom ogranku ukrajinske energetske grupe DTEK, koji u Hrvatskoj razvija projekte solarnih i vjetroelektrana, a sada planiraju uložiti i u razvoj baterijskih sustava za skladištenje energije (BESS) – ključnu tehnologiju za stabilnost energetskog sustava

Hrvatska do 2030. želi povećati udio obnovljivih izvora energije u svojoj elektroenergetskoj mreži. I dok se sve više struje proizvodi iz sunca i vjetra, pitanje skladištenja energije postaje ključno za stabilnost sustava.

EU snažno potiče prelazak na zelenu energiju, no u praksi je energetska tranzicija često usporena regulatornim preprekama i infrastrukturnim ograničenjima.

Jedno od rješenja koje može osigurati stabilnost mreže, smanjiti oscilacije u cijeni struje i omogućiti sigurnu integraciju obnovljivih izvora su sustavi za skladištenje energije iz baterija (BESS - Battery Energy Storage System). Takvi sustavi omogućuju pohranu viška energije proizvedene iz solarnih i vjetroelektrana te njezino oslobađanje u trenucima kada je potražnja visoka ili proizvodnja smanjena.

Dok su se BESS sustavi u svijetu već etablirali kao važna komponenta elektroenergetskih sustava, u Hrvatskoj je njihov razvoj tek u početnoj fazi. No, očekuje se da će s rastom udjela obnovljivih izvora energije (OIE) ubrzano rasti i tržište skladišenja te enegije.

Jedna od kompanija koje aktivno istražuju mogućnosti implementacije BESS sustava u Hrvatskoj je DRI, europski ogranak ukrajinske DTEK grupe za obnovljivu energiju, koji u svom hrvatskom portfelju već ima nekoliko velikih projekata vjetroelektrana i solarnih parkova.

O budućnosti energetskog sektora u Hrvatskoj, trendovima u energetici, ulaganjima i preprekama na našem tržištu razgovarali smo s direktorom DRI-ja za Hrvatsku, Ivanom Liakhom.

Što vas je privuklo Hrvatskoj i kako vidite njezinu ulogu na regionalnoj energetskoj karti?

DRI je od svog osnutka 2021. godine imao jasnu strategiju - graditi obnovljive izvore energije na tržištima koja smatramo nedovoljno razvijenima, a koja još uvijek imaju potrebu za značajnim povećanjem kapaciteta obnovljivih izvora i jačanjem energetske neovisnosti i gdje DRI može donijeti stvarnu vrijednost kroz svoje resurse i stručnost. Između 2021. i 2023. pomno smo istražili i procijenili sve projekte dostupne za akviziciju u Hrvatskoj, što nam je omogućilo sveobuhvatan uvid u energetski krajolik zemlje.

Najviše nas je privukao neiskorišteni potencijal Hrvatske. Unatoč izvrsnim prirodnim uvjetima za sunčevu i energiju vjetra, Hrvatska je još uvijek nedovoljno razvijena kada je riječ o obnovljivoj infrastrukturi, a ima ambiciozne ciljeve - više od 36 posto potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2030.

To za DRI predstavlja stvarnu priliku za dugoročan i značajan doprinos. Osim toga, Hrvatska je zemlja s energetskim deficitom, što znači da postoji jasna potreba za novim proizvodnim kapacitetima. Hrvatsku vidimo kao budućeg lidera energetske tranzicije u regiji. Njezin zemljopisni položaj i članstvo u EU-u daju joj stratešku važnost, ne samo u postizanju vlastitih energetskih ciljeva, već i u jačanju energetske sigurnosti i dekarbonizacije u cijeloj jugoistočnoj Europi. Uz odgovarajuća ulaganja i regulatorni okvir, Hrvatska može postati regionalno središte za čistu energiju.

DRI je ušao na hrvatsko tržište s ambicioznim projektima vjetroelektrana i solarnih parkova. U kojoj su fazi?

Imamo četiri projekta u našem portfelju, a najnapredniji je projekt vjetroelektrane Brda Umovi (156 MW) koji se sastoji od dvije faze i nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj regiji. Taj projekt već ima energetsko odobrenje i okolišnu dozvolu te je potpisan ugovor o priključenju na mrežu. Početak izgradnje očekuje se sredinom sljedeće godine. Planirali smo započeti s gradnjom već ove godine, no dobivanje okolišne dozvole trajalo je znatno duže nego što smo planirali, pa su se naši rokovi za izgradnju pomaknuli. Također imamo solarni park Vedrine (60 MW), također u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te vjetroelektranu Ljubovo (120 MW) u Ličko-senjskoj županiji, za koje trenutno prolazimo sve relevantne regulatorne procedure.

Kolika je ukupna vrijednost vaših ulaganja u Hrvatskoj i planirate li ih proširiti u sljedećih pet godina?

S našim trenutačnim portfeljem govorimo o investiciji od oko 300 milijuna eura, čime smo značajan investitor u zemlji. Planiramo dodatno proširiti naša ulaganja, posebno u segment skladištenja energije putem baterija, uz već postojeće projekte vjetra i sunca, kako bismo dodatno poduprli energetsku tranziciju u Hrvatskoj.

Razmatrate ulazak na tržište sustava za pohranu energije (BESS). Možete li objasniti što biste razvijali u Hrvatskoj i gdje?

Već razvijamo samostalni projekt baterijskog skladišta kapaciteta 133 MW i trajanja četiri sata u Poljskoj te planiramo proširiti naš BESS portfelj u svim zemljama u kojima poslujemo, uključujući i projekte uz postojeće elektrane (co-located BESS). U Hrvatskoj gledamo i na samostalna i na skladišta uz postojeće projekte, jer koliko nam je poznato, takvih projekata trenutno nema mnogo u pripremi. Vrlo je vjerojatno da ćemo ih ovdje razvijati sami. Ne ciljamo određene regije.

S obzirom na nedavno predložene izmjene Zakona o tržištu električne energije koje je Vlada uputila Saboru, a koje se odnose na BESS, otvara se mogućnost da baterijska skladišta dodamo postojećim projektima bez potrebe za dobivanjem novih energetskih odobrenja. Pažljivo pratimo predložene izmjene i, ako budu usvojene, zasigurno ćemo ih iskoristiti i dodati BESS našim projektima sunčanih i vjetroelektrana.

Što konkretno znači BESS za stabilnost hrvatske elektroenergetske mreže i kakav bi utjecaj imao na krajnje potrošače?

Pohrana energije (BESS) ključna je komponenta energetske tranzicije jer osigurava pouzdanost i fleksibilnost u sustavu temeljenom na obnovljivim izvorima. Za zemlju s gusto raspoređenom elektroenergetskom mrežom poput Hrvatske, mogućnost balansiranja proizvedene energije od ključne je važnosti i za poduzeća koja ovise o opskrbi energijom i za krajnje potrošače. BESS je posebno važan u mrežama gdje prevladava solarna tehnologija. Iako to trenutno nije slučaj u Hrvatskoj, situacija bi se mogla vrlo brzo promijeniti u bliskoj budućnosti - rumunjsko i bugarsko tržište su dobar primjer tog razvoja. Radujemo se dodatnim informacijama o mogućem fondu od 500 milijuna eura za BESS u Hrvatskoj, koji bi trebao biti financiran kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i europski plan REPowerEU.

Ranije ste isticali da su spora administracija i dugotrajni procesi izdavanja dozvola glavne prepreke. Kako ocjenjujete regulatorni okvir u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama u kojima poslujete?

DRI se suočava s izazovima u svakoj zemlji u kojoj posluje, tako da nas prisutnost izazova u Hrvatskoj ne obeshrabruje kao investitore. Međutim, u usporedbi s drugim zemljama, u Hrvatskoj posebno dugo traju postupci dobivanja energetskih odobrenja i okolišnih dozvola. Bilo bi korisno za razvoj obnovljivih izvora, koji su ključni za ostvarenje klimatskih ciljeva zemlje, da se ti procesi ubrzaju. Također bi bilo poželjno da se modernizacija mreže provodi bržim tempom.