Ukidanje prireza najsloženiji porez u državi učinilo još skupljim

Ulagači u dionice, investicijske fondove ili kriptovalute polako se spremaju za najstresniji dio godine – prijavu poreza na kapitalnu dobit kojeg krasi neslužbena titula poreza sa najsloženijim obračunom u Hrvatskoj. Upravo zbog te složenosti obračuna taj je porez već dugo meta kritika investicijske zajednice koja smatra da je nanio veliku štetu domaćem tržištu kapitala, otjeravši dobar dio malih ulagača koji su često trgovali i tako stvarali domaćoj burzi prijeko potrebnu likvidnost.

Porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, kako se službeno naziva taj namet, počeo se primjenjivati od 2016., odnosno za dobit ostvarenu te godine u trgovanju financijskim instrumentima. Kao i prijašnjih godina, potrebno ga je prijaviti do kraja veljače. Najnovijim poreznim izmjenama stopa se opet povećala sa 10 na 12 posto, koliko je bila u ‘originalnom‘ obliku. Oporeziva je dobit od trgovanja dionicama, uključivo i udjelima u društvima s ograničenom odgovornošću, zatim od trgovanja kriptovalutama, udjelima u investicijskim fondovima, financijskim izvedenicama te od razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda. Osim u trgovanju, oporeziva je i dobit nastala zamjenom, darovanjem ili drugim oblikom prijenosa vrijednosnih papira.

Tko i kada plaća porez?
Valja naglasiti kako se porez mora platiti samo ako je između kupnje i prodaje dionica, odnosno udjela u investicijskom fondu ili kriptovaluta prošlo manje od dvije godine. Naime, intencija je zakonodavca demotivirati špekulativno kratkoročno ulaganje, a potaknuti dugoročnije držanje financijskih instrumenata. Porez ne treba prijaviti ni ako se radi o prodaji vrijednosnica između bračnih drugova, srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji. Također, neoporeziva je i dobit iz prodaje zbog razvoda braka ili nasljeđivanja financijske imovine.

S druge strane, investitori ne trebaju prijavljivati obračun tog poreza ako su tokom prethodne kalendarske godine prenijeli udjele iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond ili zamijenili vrijednosne papire s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja. Poreznu upravu ne zanima ni stjecanje financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine.

Podjela dionica (stock split) pojedine kompanije također nije oporeziva ako pri tome ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog tijeka. Zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine, također ne treba prijavljivati, kao ni otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Na kraju, spomenimo da porezu na kapitalnu dobit ne podliježe dobit od ulaganja u narodnu obveznicu.

Porez se plaća na sve kapitalne dobitke umanjene za ostvarene kapitalne gubitke u istoj kalendarskoj godini (pod uvjetom da su kapitalni gubici ostvareni u manje od dvije godine) te za pripadajuće troškove trgovanja. Pod troškovima se smatraju naknade brokera, depozitorija ili burze. Ako je ukupni gubitak ostvaren u prethodnoj godini veći od dobiti, tada ne postoji obveza prijave poreza. Također, porez se ne prijavljuje ako je ukupni kapitalni dobitak manji od 15 eura. Prijavu poreza potrebno je napraviti na JOPPD obrascu.