Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2022

Ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om Hrvatskoj će donijeti više investicija

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om Hrvatskoj će donijeti više investicija

Nakon dvjie godine od početka pregovora, Hrvatska je danas potpisala konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om koje će brojnim domaćim tvrtkama donijeti olakšice pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti. Posebno se zbog ovog značajnog koraka raduju hrvatske tvrtke iz IT i farmaceutskog sektora, čiji prihodi uvelike ovise o poslovanju s SAD-om, koje bi mogle postati konkurentnije. Ova bi odluka Hrvatskoj mogla donijeti i više investicija iz SAD-a, smatraju iz ICT ogranka Hrvatske udruge poslodavaca.

– Morao je postojati snažan interes snažnih, relevantnih američkih tvrtki kako bi došlo do sporazuma s obzirom da su povjerenstva koja o tome u SAD odlučuju depolitizirana. To upućuje na srednjoročno jačanje američkih investicija u Hrvatsku. Gledano u širem kontekstu, budući da je Hrvatska u Visa vaiwer programu te među samo četiri zemlje kao Global Entry partner, te da istodobno ulazimo u Schengen zonu, američkim investitorima se značajno olakšava poslovno djelovanje u EU preko hrvatskog tržišta – ističe Jasminka Martinović, direktorica HUP ICT Udruge.
– Američki investitori su nas do sada u nekim situacijama zaobilazili zbog dvostrukog oporezivanja iako su drugi faktori za investicijsku odluku možda bili povoljniji, što je ovim sporazum napokon riješeno. Konkurentnost naših izvoznika u SAD, posebno IT sektora, će porasti zahvaljujući poreznom rasterećenju – dodala je Martinović.

Novim investicijama iz SAD-a nadaju se i u Infobipu, jedne od najvećih hrvatskih IT tvrtki. Ističu da će ova odluka omogućiti lakše i brže poslovanje, jer je SAD među najvažnijim tržištima za IT sektor.

– Ukidanje dvostrukog oporezivanja veliki je poticaj i vjetar u leđa za poslovni svijet, pogotovo za izvozno orijentirane tvrtke koje će sada postati puno konkurentnije. Za očekivati je da će se u budućnosti sve više tvrtki odvažiti na iskorak da nastupe na tržištu SAD-a, kao i da će se povećati broj američkih investicija u Hrvatskoj – kažu iz Infobipa.

Doprinos gaming sektora
Više novca domaćim razvojnim timovima koji svoj softver prodaju na američkom tlu, uključujući i video igre, glavni je benefit ukidanja dvostrukog oporezivanja kojega također navodi Aleksandar Gavrilović, suosnivač i direktor gaming tvrtke Gamechuck te tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Development Alliace – CGDA). Ističe da je do tog značajnog pomaka došlo upravo zahvaljujući naporima hrvatskog gaming sektora.

– Takozvani ‘withholding tax‘ od 30 posto su domaćim studijima naplaćivale američke platforme za prodaju videoigara poput Steama, Humblea i sličnih, te s tih 30 posto plaćali porez u Americi za sve kupnje napravljene u SAD-u. Ovo se nije odnosilo na račune izdane prema SAD-u, primjerice za usluge, što je glavni razlog zašto druge izvozne industrije, koje su većinski uslužne, nisu problematizirale manjak regulacije po tom pitanju. Primjerice, ako ste agencijska firma i proizvodite softver za američku tvrtku, i oni vam ispostave račun, u tom slučaju se nije plaćao nikakav porez, čak niti PDV, budući da je izvoz oslobođen PDV-a. S druge strane, ako ste napravili vlastiti proizvod i prodavali ga u Americi, tantijemi su bili oporezovani s tih 30 posto – pojašnjava Gavrilović, uvjeren da će domaće gaming tvrtke od sada imati veće prihode.
– Budući da američki porezni rezidenti čine barem 25 posto naših kupaca (ovisi o žanru i platformi, često i više), to znači da ćemo za njih 25 posto imati 30 posto veće prihode zbog ukidanja tog poreza. To je najmanje 7.5 posto većih prihoda za sve tvrtke koje prihode imaju većinom iz prodaje video igara.

Budući da je prihod industrije video igara oko 500 mlijuna kuna godišnje, radi se o desecima miljuna kuna svake godine, počevši od datuma ratifikacije, što će pretpostavljam biti nekad u 2023. godini, to jest 10 godina od našeg pristupanja zajedničkom tržištu Europske unije. To je zaista bila ogromna neravnopravnost hrvatskih tvrtki naspram svih ostalih na zajedničkom tržištu, i zanimljivo je da je to ostalo nepromijenjeno bez da je to itko u EU to javno problematizirao, izuzev industrije video igara – zaključuje Gavrilović.

Jačanje izvoza
Osim boljih financijskih prilika, ovaj sporazum znači i manje administrativno opterećenje tvrtki te veću transparentnost poslovanja između Hrvatske i SAD-a. Upravo je to, uz ubrzavanje procedura, od velike važnosti najvećoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji Plivi, koja je također jedan od najvećih izvoznika u Hrvatskoj.

– Američko nam je tržište jedno od pojedinačno najvažnijih. U sklopu Teva grupe svakodnevno opskrbljujemo šezdesetak svjetskih tržišta te gotovo 90 posto svojih prihoda ostvarujemo putem izvoza gotovih lijekova i aktivnih supstancija, a ove smo godine proglašeni i najboljim hrvatskim izvoznikom upravo na tržište SAD-a.

Pozdravljamo svaku aktivnost koja pomaže jačanju ekonomske povezanosti između našeg i američkog tržišta. Vjerujemo da se ovim potezom otvara prostor za ulaganje i potiče poslovanje kompanija koje svoje aktivnosti razvijaju i na tržištu SAD-a, ali i onih iz SAD-a koje će se u ovom slučaju lakše odlučiti na investicije u Hrvatskoj – kažu u Plivi, također se nadajuću novim investicijama, kao i razvoju cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Rezultati će se tek vidjeti
Konvenciju su u Washingtonu potpisali ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, a među prvima ju je pozdravila Američka gospodarska komora u Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk