Udruga za zaštitu potrošača traži da se zna koji su loši proizvodi i proizvođači

Tvrdnje da neki artikl “čuva vaše srce”, odobren od Ministarstva poljoprivrede, za jogurt obogaćen biljnim sterolima, ili tvrdnja “za očuvanje krvnih žila” za margarin obogaćen omega-3 esencijalnim masnim kiselinama samo su neki od primjera odobrenih proizvoda sa zdravstvenom tvrdnjom, objašnjava Ante Tičić iz splitske udruge Dalmatinski potrošač, no u tu skupinu spadaju i vitaminski napici s vitaminima i mineralima u tragovima, “zdravi” sokovi s vitaminom C, reklame u medijima o prehrambenoj dopuni, primjerice kalcij iz koraljnih grebena i mnogi drugi koji uopće nemaju izdano odobrenje o zdravstvenoj tvrdnji a reklamiraju se gotovo kao lijekovi.

Štetna umjetna sladila
- Što se takvih artikala tiče, saznajemo da će se proizvodi koji imaju odobrenje od nadležnog ministarstva imati pravo prezentirati Ministarstvu zdravstva do kraja ove godine, odnosno do kada bi zapravo trebali primijeniti postupak znanstvenog dokazivanja zdravstvene tvrdnje, pa ćemo vidjeti što će biti dalje - veli Tičić.

Posebno štetnu prijevaru, kaže Tičić, u Udruzi uočavaju u ponudi bezalkoholnih pića koja se nude pod nazivom lagana (light) - “bez šećera” - a zaslađena umjetnim zaslađivačima tipa ciklamat, saharin i aspartan kao zamjena za omraženi bijeli šećer. Zapravo je riječ o kemikalijama za koje se ozbiljno sumnja da, osim brojnih kroničnih bolesti, uzrokuju i karcinom, dakle, ovdje se radi o profitu na razlici skupljega bijelog šećera i jeftinog, ali i opasnih zaslađivača.

- Državni zavodi za javno zdravstvo često su u sukobu interesa i, naravno, uvjetovani politikom i interesima korisnika usluga. Ništa bolja situacija nije ni kod inspekcija, kao što su veterinarska i granična inspekcija, ribarska, vinarska, stočarska, fitosanitarna ili poljoprivredna a ni Hrvatska agencija za hranu nije neovisna organizacija i regulator na tržištu - kaže Tičić.

Državni inspektorat izvještava zbirno, bez imena prekršitelja
I Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, angažirana po ovom pitanju, godinama traži da se u Hrvatskoj gospodarskoj komori sastavi tzv. crna lista loših proizvoda i proizvođača da bi kupci to mogli bojkotirati, no odgovor je uvijek bio negativan, jer Komora živi od članarine svojih članova, ma kakvi oni zapravo bili, objašnjava Vesna Brčić Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a čak, dodaje, ni godišnji izvještaj Državnog inspektorata ne sadrži nazive prekršitelja, nego se podnosi zbirno.