U županjskom kraju pšenice manje od 4 tone po hektaru

Žetva pšenice na 35.000 hektara vukovarsko-srijemskih polja je pri samom kraju, a s posljednjim otkosima već se i sumiraju rezultati nikad neizvjesnijeg najvažnijeg ljetnog posla slavonskih seljaka. Prinosi, naime, variraju, pa su najveći, oko šest tona po hektaru na vukovarskom području, dok su u okolici Županje, kraju najviše pogođenom obilnim padalinama i nenadanim izlijevanjima voda, "mršavih" četiri tone, što je značajno ispod trogodišnjeg prosjeka.

- Na području Vukovarsko-srijemske županije protekle smo tri godine imali prosjek od 5,05 tona po hektaru, pa je kod šest organizatora žetve prinos manji od te brojke, dok je kod njih deset isti ili čak veći od prosjeka - potvrdio je Andrija Matić, pročelnik vukovarsko-srijemskog Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora. Neslužbene procjene govore kako su prinosi zlatnog zrna ove godine podbacili za 20 do 30 posto.

Zanimljivo je i kako je, paralelno sa žetvom pšenice, pri kraju i "skidanje" uljane repice, što je doista iznimna situacija, jer se te dvije kulture nikada ne žanju u isto vrijeme. Prinosi uljane repice, također variraju, pa iznose od jedne do 2,5 tona po hektaru, što je na cijelom vukovarsko-srijemskom području manje od trogodišnjega prosjeka, koji iznosi 2,8 tona po hektaru. Uljanom repicom je na krajnjem istoku Hrvatske bilo zasijano 4.300 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Zbrojeni su i rezultati žetve ječma. Sa 4.700 hektara požeto je između tri i 5,58 tona ječma po hektaru, što potvrđuje priču sa pšenicom jer je kod nekih organizatora proizvodnje prinos viši, a kod nekih niži od trogodišnjeg prosjeka koji iznosi 4,23 tone po hektaru.