Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Kol 2009

U tri godine broj korisnika internet-bankarstva narastao više od 100 posto

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Amir Kulenović  

U tri godine broj korisnika internet-bankarstva narastao više od 100 posto

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) o broju korisnika internet bankarstva među građanima i poslovnim subjektima za 2008. godinu, broj korisnika ove usluge bilježi vrlo solidne stope rasta. Naime, uslugu internet bankarstva tijekom prošle godine koristilo je 559.711 građana te 150.668 poslovnih subjekata.

U odnosu na 2007. godinu, riječ je o rastu od 31,9 posto u segmentu korištenja od strane građana, odnosno rastu od 15,8 posto u segmentu korištenja poslovnih subjekata. Te su brojke još impozantnije kad se stanje u protekloj godini usporedi sa 2005. godinom, kada je ta brojka bila za polovinu manja - fizičkih osoba korisnika internet bankarstva bilo je nešto više od 276 tisuća, dok je broj pravnih osoba korisnika iste usluge iznosio 86 tisuća.

Razvoj poslovanja

Osnovni razlozi za takvu gotovo eksponencijalnu ekspanziju bankarskih usluga putem interneta leže u činjenici da su korisnici interneta sve upućeniji u prednosti njegova korištenja te u polaganom ali sigurnom nestanku straha od korištenja novih tehnologija. Osim toga, činjenica da su bankarske usluge obavljene putem interneta i do nekoliko puta jeftinije od onih na šalteru hvatskih banaka utječe na sve veće zanimanje klijenata za internet bankarstvo.Gotovo sve banke u Hrvatskoj danas nude obavljanje dijela svojih usluga putem interneta, a popis transakcija koje se mogu obaviti na taj način iz dana u dan sve je veći. Od običnih transakcija, poslova oročenja valuta, uplate udjela u investicijskim fondovima do doznake sredstava u inozemstvo, banke, pogotovo one s velikom bazom klijenata, natječu se kako korisnicima ponuditi što kvalitetnije i brojnije elektronske usluge.

- Imajući na umu da je broj korisnika internet bankarstva jedan od važnih pokazatelja razvoja informacijskoga društva, zadovoljan sam ostvarenim napretkom, a posebno činjenicom da je riječ o kontinuiranom rastu broja korisnika ove usluge. Navedeni rezultati ukazuju da, uz građane, sve više poslovnih subjekata uviđa kako internet bankarstvo ostvaruje znatne uštede u svakodnevnu poslovanju. Pritom bih posebno naglasio važnost daljnjeg povećnja stope rasta poslovnih subjekata korisnika internet bankarstva, posebno u kontekstu daljnjeg razvoja elektroničkog poslovanja - rekao je nedavno državni tajnik Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku Igor Lučić.

U trendu

Rastom broja korisnika net-bankinga Hrvatska prati trendove najrazvijenijih bankovnih sustava Europe i svijeta, no autori nisu jedinstveni u ocjeni zašto je tome tako. Dok neki smatraju da usluge koje banke putem interneta nude svojim klijentima postaju popularnije zbog same popularizacije interneta u našoj zemlji, drugi tu činjenicu pripisuju krizi i svijesti građana kako valja posebno voditi računa o redukciji svih troškova, pa tako i onih koji se odnose na bankarske usluge. Istina leži negdje između, kao i u svim prijeporima koji se vode oko prednosti elektronskih usluga prema onima na koje smo inače naviknuli.

Djelomice se popularizacija interneta može pripisati uštedama koje sa na taj način mogu ostvariti, kako na strani korisnika, tako i na strani samih banaka.U zajedničkoj studiji i analizi bankovnog tržišta s aspekta uvođenja i penetracije internetskog bankarstva stručnjaci sa sveučilišta u Barceloni i Milanu uspjeli su pokazati kako internetsko poslovanje predstavlja uštedu i za banke, koje uvođenjem takve usluge imaju manje troškove transakcija zbog potpunog ili djelomičnog nestanka manuelnog rada koji su do tada obavljali djelatnici u poslovnicama.

e-banke

No, studija donosi i podatke o tome kako penetracija internet bankarstva ovisi i o ukupnoj informatičkoj pismenosti klijenata - posjeduju li kućanstva računala, koliko se znaju koristiti internetom i jesu li dovoljno informatički pismeni, postoji li uopće priključak, po mogućnosti broadband, na internet koji bi im mogao omogućiti korištenje usluga elektronskog bankarstva. Sve su to čimbenici koji prema studiji utječu na razinu prihvaćenosti e-bankinga u pojedinoj zemlji.

U Hrvatskoj, međutim, nema posve internetskih banki, financijskih institucija bez poslovnica koje posluju isključivo elektronski (internetom ili telefonom i faks-uređajem), a koje čine daljnji korak u evoluciji bankarskih usluga. Iako su čiste e-banke i u Europi prilično rijetke, studija tvrdi da će se u tom smjeru razvijati bankarstvo u budućnosti, no teško je reći kad ćemo najveći broj potreba za bankovnim uslugama rješavati bez posredovanja bankovnog službenika.

Isprve za ‘geekove’

Kao i u Europi i SAD-u, internetsko bankarstvo u Hrvatskoj prvi su uveli najveći, ne toliko zbog toga da reduciraju vlastite troškove, već zbog privlačenja novih klijenata, pogotovo onih koje bismo danas nazvali ‘geekovima’, osobama sklonima novim tehnologijama spremnima naučiti kako se mkoma koristiti. U prvo vrijeme takva je usluga dodatni trošak za banku, no najveći si mogu dopustiti kresanje profitnih marži nauštrb povećanja baze klijenata.

S vremenom je sve veći broj banaka počeo uvoditi tu uslugu iz jednostavnog razloga što su klijenti to zahtijevali i danas se ni jedna banka u Hrvatskoj ne može zamisliti bez takve usluge. Na taj način ostvarene uštede klijenata banke znatne su jer se za internetske usluge plaćaju i nekoliko puta manje naknade, dok se za poslovanje banaka i razinu njihove profitabilnosti te uštede mogu samo nagađati, budući da hrvatske banke nisu sklone iznositi takve podatke u javnosti. No, navedena studija pokazuje da banke koje su internetske usluge kvalitetn uključile postižu mnogo bolje rezultate u pogledu profitabilnosti i stopa povrata na imovinu.

Socijalne mreže

Hrvatske bi banke mogle pridonijeti popularizaciji korištenja internetskih usluga uspostavom direktnih online sustava komuniciranja s klijentima umjesto oslanjanja na podršku putem telefona. Generacijama naviklima na servise poput Skypea ili drugih IM (instant messaging) klijenata, Facebook ili Twitter profila svakako bi bilo ugodnije i brže porazgovarati s bankovnim službenikom na taj način, budući da je komunikacija mnogo brža i direktna.

Nažalost, unatoč relativnoj jednostavnosti uvođenja i toga komunikacijskog kanala, banke se još nisu odlučile na tako nešto. Svoju konkurentsku prednost tu bi ponajprije mogle graditi manje banke, koje bi upravo na višoj razini inovativnosti i fleksibilnosti mogle vrbovati nove klijente među internetskim entuzijastima, kojih u Hrvatskoj ima priličan broj.


Komentari članka

Vezani članci

Startup traži uhodanu tvrtku. Žele ju prepustiti svom AI direktoru

29.07.2026.

AI bi nadgledao područja poslovanja koja pokrivaju cijene, marketing, korisničku podršku, financije i operacije. Cilj je udvostručiti prihod preuzete tvrtke u samo šest mjeseci.

Kako hrvatski znanstvenik pretvara istraživanje u uspješan biznis

16.07.2026.

Davor Šakić razvija tehnologiju koja analizu seli iz laboratorija u proizvodni pogon, za projekt je već dobio europski Seal of Excellence, a krajem srpnja odlazi u New York

Čak 13 hrvatskih tehnoloških tvrtki među 500 najbrže rastućih u EMEA

13.07.2026.

Deloitteova ljestvica potvrđuje rast domaćeg tehnološkog sektora, a na popisu su Orqa, Aircash, Monri Payments, Farseer i drugi

Varaždinski podatkovni centar ulazi u utrku za europski AI biznis

29.06.2026.

Novi vlasnici i operater DC Northa računaju na rast potražnje za podatkovnim centrima koju sve snažnije pogoni umjetna inteligencija

Manji ulog, a veći prinos - hrvatsko rješenje mijenja uzgoj vinove loze

18.06.2026.

Za samo dva sata, pomoću drona možete dobiti potpunu, da se tako izrazimo, "krvnu sliku" čak 30 hektara svog vinograda. Od toga pola sata otpada na snimanje bespilotnom letjelicom, a ostatak na analizu zabilježenog, opisuje nam dr.sc. Ivana Rendulić Jeluš

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk