U trećem tromjesečju 2010. godišnji rast BDP-a 0,2%

Prema prvim procjenama DZS-a realan rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju iznosio je 0,2% u odnosu na isto tromjesečje lani (u skladu s konsenzusom analitičara). Tako je nakon šest uzastopnih tromjesečja pada na godišnjoj razini, treće tromjesečje donijelo blaga pozitivna kretanja. Iako još nisu poznata kretanja sastavnica BDP-a, uz učinak baznog razdoblja pretpostavljamo da je rast osobne potrošnje najviše pridonio rastu BDP-a s obzirom da je njen utjecaj na kretanje BDP-a najsnažniji. Na to upućuju i podaci iz realnog sektora. Naime, trgovina na malo u trećem je tromjesečju zabilježila realan rast od 1,7%, koji je jednim dijelom sigurno potaknut dobrom turističkom sezonom i vjerojatno blago višim prihodima od turizma nego prošle godine.

Osim toga, na potrošnju je određen utjecaj imalo i sezonsko zapošljavanje te ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće, mirovine i ostala primanja, kao i promjena poreznih stopa i razreda, što je utjecalo na blagi rast neto plaća, ali i na optimizam potrošača. Nadalje, pozitivan doprinos očekuje se i od neto izvoza roba i usluga, što potvrđuju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno znatno veći rast robnog izvoza (17,6%) naspram robnog uvoza (5,8%). Istovremeno, očekuje se i pozitivan doprinos od izvoza usluga zbog uspješne turističke sezone. S druge strane, očekujemo nastavak razmjerno velikog pada investicija (i privatnih i državnih), na što upućuje nastavak pada građevinske aktivnosti, te pad državne potrošnje.

Unatoč blagoj pozitivnoj stopi oporavak gospodarstva je više utemeljen na sezonskim faktorima te učinku baznog razdoblja nego na boljim fundamentima. Štoviše, prvi podaci za zadnje tromjesečje ne daju optimizma da bi se povoljna kretanja mogla nastaviti. Tako će u zadnjem tromjesečju 2010. gospodarska aktivnost ponovno usporiti, čemu će pridonijeti rast nezaposlenosti. Općenito, nepovoljna kretanja na tržištu rada utjecat će nepovoljno na osobnu potrošnju. Neizvjesnost glede budućih kretanja podržavat će razmjerno visoki potrošački pesimizam.

Posljedično, niska domaća potražnja u uvjetima postupnog slabljenja pozitivnog učinka inozemne potražnje i dalje će destimulirati proizvodnju, a time i investicije. Osnove za rast državne potrošnje nema, a nema ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti. Polako se topi i pozitivan utjecaj neto izvoza roba i usluga. Ipak, na ublažavanje pada djeluje učinak baznog razdoblja odnosno činjenica da je usporavanje gospodarske aktivnosti započelo upravo u posljednjem tromjesečju 2008. godine. U četvrtom tromjesečju stopa pada BDP-a mogla bi iznositi oko 1,2%, a za cijelu godinu očekujemo pad od 1,5 posto.