U svibnju idemo do dna: 350 tisuća nezaposlenih!

Prema posljednjim podacima, za veljaču, u Hrvatskoj je bilo 343.000 nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti je 20,1 posto, što je rekord iz ožujka 2003. Nezaposlenost i nemogućnost pronalaženja posla istinska je rak-rana svakog društva jer osim što uništava financije svake države, građane dovodi u beznadan položaj, razara obitelji, povećava nasilje ili kriminal. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade, prošlog tjedna ipak je hladno najavio da će krajem svibnja u Hrvatskoj biti 350.000 nezaposlenih, ali da će potom sve krenuti nabolje.

Makroekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ne dijeli Čačićev optimizam, budući da smatra da bi se prvi znakovi pozitivnih gospodarskih kretanja mogli osjetiti tek u drugoj polovici 2013. godine, kada uđemo u EU. 'Hrvatska bi u 2012. godini trebala imati prosječnu stopu nezaposlenosti od 18,6 posto', istaknuo je za Jutarnji list Šantić. Usporedbe radi, prosjek nezaposlenih za prošlu godinu iznosio oko 18 posto.

Prva pomoć recesijom istraumatiziranom hrvatskom gospodarstvu opet se ponajprije očekuje od turističke sezone, iako je i sam Čačić, kako podsjeća tjednik Nacional, često kritizirao HDZ da mu rješavanje nezaposlenosti ovisi o meteorološkim prilikama. Velika su i očekivanja od investicijskog ciklusa od preko 15 milijardi kuna na energetskim i infrastrukturnim projektima, te oko 6 milijardi na izgradnji škola javno-privatnim partnerstvom. Dodatno će se pomoći s 376 milijuna kuna za poticanje poduzetništva, a i smanjeni doprinosi na zdravstvo trebali bi povećati zaposlenost, kao i javni radovi i poticaji za zapošljavanje mladih i dugoročno nezaposlenih. Te osnovne smjernice dale su ministrima poligon za samopromidžbu, pa je Ivan Vrdoljak koji vodi graditeljstvo rekao da je obnova fasada 'potencijal za 235.000 izravnih i neizravnih radnih mjesta'.

Ministar poduzetništva Gordan Maras uvjeren je da će do 2014. otvoriti 50.000 radnih mjesta, 7000 novih poduzeća, 13.000 obrta. Ministar rada Mirando Mrsić nastavio je raditi po nerealiziranom programu HDZ-ove Vlade za 2011. i 2012. godinu. Pri donošenju tog plana zapošljavanja lani u veljači tadašnja premijerka najavila je 150.000 novih radnih mjesta. Utrošeno je 290 milijuna kuna na razne programe, a godinu dana kasnije na burzi je 15.000 nezaposlenih više. Hrvatska gubi sve više mjesta u proizvodnji, najbolji su primjeri ovogodišnji problemi i stečajevi Diokija, Jadrankamena, Dalmacijavina, Kraljevice, Bilokalnika, Konstruktora, požeške Sloge, dok je zaposlenost, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, porasla samo u 'administrativnim službama'. Visokih četiri posto.

U kojoj mjeri nezaposlenost u Hrvatskoj već poprima obrise prave socijalne katastrofe dovoljno govori statistika, koja pokazuje da je u veljači dugotrajno nezaposleno 143 tisuće Hrvata, ili preko 40 posto nezaposlenih. Sve ugroženija kategorija su mladi, kojih je u veljači više od 65 tisuća tražilo posao. Dodatan je problem što gotovo 56 tisuća nezaposlenih nema nikakvo radno iskustvo. 'Stoga bi država u krojenju mjera za smanjenje nezaposlenosti trebala okrenuti upravo najugroženijim i slabije zapošljivim skupinama', kazao je za Jutarnji list Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. Po njemu, radno aktivni građani trebali bi se i sami okrenuti traženju posla. Broj radnih mjesta, ističe Bejaković je smanjen, ali posla ipak ima. No, za njega treba biti pripremljen, a mnogi naši nezaposleni to nisu jer im nedostaju kvalifikacije koje traže današnji poslodavci.