U prijevremenu mirovinu otišlo 5876 zaposlenih

Nakon najave da bi već najesen u proceduru mogle hitne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima bi se žene po uvjetima za umirovljenje izjednačile s muškarcima i izmijenila formula za izračun prijevremenih mirovina, broj zahtjeva za umirovljenje vjerojatno bi mogao značajno porasti u odnosu na prethodne godine. Naime, mnogi umirovljenici koji sada imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, a još su kalkulirali oko toga hoće li iskoristiti to pravo, sada bi se mogli odlučiti na podnošenje zahtjeva, kako bi izbjegli povećanje dobne granice i smanjenje mirovine zbog ranijeg umirovljenja.

Ono bi, podsjetimo, po novom Zakonu, trebalo iznositi 0,34 posto koji osiguraniku nedostaje do punih uvjeta za mirovinu, u odnosu na sadašnjih 0,15 posto. Većini onih koji nisu sigurni da će ih zdravlje poslužiti do onih uvjeta za mirovinu, to bi, zapravo, bio pametan potez. Statistika zasad ukazuje samo na to da broj umirovljenika zadnjih godina kontinuirano raste te da je taj trend posebno izražen kad je riječ o prijevremenim umirovljenicima. Lani smo, tako, imali 56.970 novih umirovljenika na evidenciji HZMO-a, od čega je 12.015 njih ostvarilo pravo na prijevremenu starosnu mirovinu. Godinu ranije, HZMO je zabilježio 54.386 novih umirovljenika, od čega 7920 prijevremenih, dok smo 2007. imali 51,545 novih umirovljenika i 6089 osoba među njima koje su koristile pravo na prijevremenu mirovinu.

Zanimljivo je pritom da se u prvih šest mjeseci ove godine već bilježi 30.720 novih umirovljenika na evidenciji, među kojima je 5876 prijevremenih. Kako broj zahtjeva za mirovinom obično raste pred kraj godine, moglo bi se dogoditi da 2010. donese značajni porast ukupnog broja umirovljenih.

Prema računici Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), osiguranik koji je cijeli radni vijek imao plaću na razini državnog prosjeka i napunio je 40 godina staža, ode li u mirovinu sa 65 godina, ona će iznositi 2334 kune. Za pet godina ranijeg umirovljenja, također uz 40 godina staža, po sadašnjim bi uvjetima imao pravo na 1859 kuna mirovine (za pet godina umanjenje od devet posto), a nakon što se počnu primjenjivati najavljene izmjene Zakona i umanjenje od 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, naš će umirovljenik primati samo 1626 kuna prijevremene mirovine. Razlika iznosi oko 700 kuna i logično je da bi mogla potaknuti one koji imaju uvjete za mirovinu da u mirovinu »zbrišu« ranije, prije nego što se počnu primjenjivati izmjene Zakona, kažu u HSU. To se posebno odnosi na žene, kojima se u međuvremenu i podiže dobna granica za umirovljenje, sa sadašnjih 60 (odnosno 55 godina za prijevremenu mirovinu, uz uvjet najmanje 30 godina staža), na 65 godina, odnosno 60 godina za prijevremenu mirovinu, uz najmanje 35 godina radnog staža, što će se uvoditi postupno, do 2020. godine.