U predsezoni 15.000 Hrvata manje na Jadranu

Oko 15.000 Hrvata manje boravilo je tijekom predsezone u nekoj od domaćih destinacija. Domaći dolasci u padu su za pet posto, kao i noćenja kojih je u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ostvareno oko 900.000 odnosno 50.000 manje nego lani.
Pokazuje to statistika o turističkom prometu Hrvatske turističke zajednice (HTZ) prema kojoj se može iščitati kako je kriza, uz ostalo, ipak ostavila traga na domaćem turističkom prometu. Ne prevelikog, ali ipak jest.

Ljetni godišnji odmori tek što nisu krenuli, međutim u domaćim turističkim agencijama ukazuju kako rijetko tko razmišlja o ljetovanju. Nekog većeg bukinga za sada još uvijek nema, što se dijelom pripisuje i činjenici da hrvatski turisti željno iščekuju – popuste i last-minute akcije. Osim toga, trenutačno su mnogi okupirani nogometnim zbivanjima koja su pomaknula fokus s nadolazećih ljetnih dana. Tako touroperator Kompas općenito ima rast kod domaćih gostiju, no to objašnjavaju propadanjem Generalturista i povećanjem broja klijenata na taj račun. Ivan Pukšar, direktor Kompasa, kazao nam je kako vjeruje da će Hrvati ići na more, međutim čekaju se toplije vrijeme i nezaobilazni – popusti. – Naši su građani, inače, naučili čekati povoljnije prilike, last-minute i slične akcije kojih trenutačno nešto ima, ali ne kao i lani, i to zbog povećanog broja dolazaka stranih gostiju. Stoga hotelijeri imaju i manje prostora za akcije za domaće turiste. Naravno, akcija će se uvijek naći, osobito u srpnju, rekao je Pukšar dodavši kako većina hrvatskih turista na more u pravilu ide upravo od 10. srpnja do 1. kolovoza. To je period »hrvatskog booma« tijekom kojeg cijene još ne uspiju doseći svoje najviše razine kao u prvih petnaest dana kolovoza. Inače, lani je Kompas čak 70 posto ljetovanja prodao upravo kroz različite akcije za domaće tržište, što pokazuje koliko su već lani domaći ljudi kalkulirali s odmorom. Ove godine, moglo bi se dogoditi da neće biti mjesta, osobito u nekim periodima ljeta i destinacijama koje su već sada jako dobro popunjene. Tako se, primjerice u skupim dubrovačkim hotelima teško može dobiti krevet već i za rujan, a gotovo je nemoguće doći i do apartmana u, primjerice Rovinju.

Preko agencija i touroperatora domaći gosti u pravilu bukiraju hotelski smještaj, manje apartmane i sobe. Očekuje se kako će najviše biti onih koji će za odmor biti spremni potrošiti od 2.000 do 3.000 kuna za sedam dana polupansiona na moru, uz 50 posto popusta za djecu. Što se tiče ljetovanja na Mediteranu, direktor Kompasa rekao je kako se grčke plaže ne mogu nadati turistima iz Hrvatske. Naime, ove godine nema direktnih letova za ovu zemlju jer cijene nisu toliko spustili da bi touroperatori dizali čartere. Daleko najjeftiniji je odmor u Tunisu u koji se na sedam dana može od 1.900 do 2.500 kuna s uključenom avionskom kartom. Toliko u Hrvatskoj stoji samo smještaj u hotelu bez prijevoza. No ipak, Tunis zbog situacije u toj zemlji nije toliko tražen koliko Turska. Tako i ovog ljeta za Tursku lete čarteri na tjednoj bazi. Ipak, sve u svemu, prošlu godinu će biti teško dostići. U Atlasu kažu kako prognoze za ljeto, što se domaćeg tržišta tiče, nisu crne. Prema riječima Nikoline Frklić, glasnogovornice Atlasa, ovom touroperatoru produkt Hrvatska bilježi rast od 10 do 15 posto u odnosu na prošlu godinu. – Dakle, kod svih smo produkata ili na prošlogodišnjem nivou, što se odnosi na Mediteran i europska putovanja, ili u rastu što je slučaj kod produkta Jadran, dok nam blago rastu daleka putovanja i krstarenja. Zanimljivo je kako nam je Grčka i sada među najtraženijim destinacijama što se produkta Mediteran tiče, druga najtraženija nakon Turske - kazala je Frklić te dodala kako su za kraće boravke u lipnju najtraženije destinacije u Istri, na Kvarneru i u Sjevernoj Dalmaciji te kako se aranžmani za lipanj prodaju uz popuste i do 40 posto.

U Atlasu ističu kako se traže povoljni, no ne i nužno najjeftiniji aranžmani. Glavni kriterij za odabir ljetovanja je privlačnost destinacije i sadržaja, od hotelskih do destinacijskih, povoljna cijena odnosno dobar omjer vrijednosti za novac, prodajne akcije kao što je akcija 7=6, besplatni aranžmani za djecu, obiteljski popusti i slično. Što se cjenovnih razreda u hotelskom segmentu tiče, najviše se traže hoteli s tri zvjezdice, odnosno, aranžmani od 1.600 do 3.500 kuna ovisno o periodu. Inače, najjeftiniji cjenovni razred je od 1.600 do 1.800 za što se može dobiti hotel s dvije zvjezdice, četverozvjezdani odmor gosti će u hotelu plaćati od 3.500 do 6.000 kuna, a iznad toga idu sobe s pet zvjezdica. Kod ove kategorije nije se za čuditi ako apartman u špici dođe i do 15.000 kuna za sedam dana. Što se tiče europskih putovanja, Frklić je istakla kako se ova godina ne može u potpunosti uspoređivati s prošlom zbog različitih termina praznika. – Najtraženija su putovanja u trajanju od četiri do šest dana i različitih cjenovnih razreda. Znatan je porast interesa za jug Francuske. Tako su nam Azurna obala od 1.670 kuna i Provansa za 2.470 kuna u pravilu uvijek rasprodane do zadnjeg mjesta – rekla je Frklić, dodavši: – Na zrakoplovnim polascima, pak, bilježimo odličan interes za Pariz, kao i London. Iznimno je popularna destinacija Portugal.

Kartice i obročna otplata vjerojatno će za mnoge biti spas i jedini način da se ode na ljetovanje. Sve više nezaposlenih, neizvjesnost oko isplate plaća, radnih mjesta, povećanje troškova režija, hrane i ostalog... Sve to uporno, ali sigurno nagriza kućne budžete tako da će onome tko si ove godine ipak priušti ljetovanje ono vjerojatno biti slađe nego ikad.