U modi su kratka putovanja, šanse dobivaju gradovi

Sve mediteranske zemlje posljednjih godina imaju nešto zajedničko: gosti manje troše i kraće ostaju. Smanjenje duljine boravka putovanja uvelo je novi trend - više kraćih putovanja zamijenila su nekadašnje dvotjedne odmore. Stanovnici zapadnoeuropskih država u pravilu putuju barem dvaput godišnje, jednom na glavni odmor, obično ljeti, i potom na jedan ili više kraćih putovanja. U modi su, uz ostalo, city break ture, gdje svoju priliku čekaju Zagreb, Split, Pula i Osijek. Zbog posebne, bogomdane, pozicije, cijela bi se Hrvatska, međutim, morala bolje pripremiti za goste koji na taj »drugi« odmor odlaze na dva, tri ili četiri dana. Istina, službene statistike često ne evidentiraju sve turiste, iako smo svjedoci da će brojne talijanske, austrijske pogotovo slovenske obitelji do obližnje Hrvatske potegnuti i na samo dva, tri dana. Naše su prednosti blizina i laka dostupnost zbog ovdašnjih dobrih prometnica, dok je cijena goriva jedan od glavnih ograničavajućih faktora.

Prije dvadesetak ili tridesetak godina na ljetni se odmor putovalo na dva tjedna. Većini je to bio jedini predah tijekom cijele godine i trebalo je pričekati godinu dana do novog opuštanja. U međuvremenu su se stvari temeljito promijenile. Tijekom 2004. godine 32 posto gostiju ostvarilo je od četiri do sedam noćenja, a 2007. njih 36 posto. S druge strane, porastao je postotak posjetitelja koji su ostvarili od osam do četrnaest noćenja, s 44 posto u 2004. na 46 posto tijekom 2007., dok je istodobno, za tri posto, smanjen broj turista koji su imali od 15 do 21 noćenja. Takvih je gostiju 2004. bilo 15 posto, a tri godine kasnije 12 posto.

Turisti su dinamičniji i znatiželjniji i više im ne pada na pamet dva tjedna u komadu preležati na jednoj plaži. Uz to, i povoljne cijene »low cost« kompanija bitno su pripomogle toj silnoj migraciji suvremenih putnika. Osim trenda kraćenja najduljeg odmora u godini u korist više kraćih odmora, statistika pokazuje i povećanje dolazaka u gradove te kraćih odmora u izvansezonskom razdoblju. Turisti sve više traže i lakše dostupne destinacije. To bi, naravno, i te kako išlo na hrvatski mlin (lako smo dostupni većini najjačih europskih emitivnih tržišta) samo da imamo razvijeniju izvanpansionsku ponudu.

Prema Državnom zavodu za statistiku, prosječan broj noćenja po dolasku lani je iznosio 5,1. Nikad se, istina, neće doznati točan postotak, jer se dosta noćenja »zamrači« i ostane u sivoj zoni. Raduje, međutim, da su iznad tog prosjeka bila gotovo sva naša najvažnija emitivna tržišta. Nijemac je tako u prosjeku po putovanju ostvario 7,2 noćenja, Čeh 6,6, a Nizozemac 7,9 noćenja. Poljak je u Hrvatskoj spavao šest noći, a Rus osam. Statistiku popravljaju i Danci s prosječnih 7,3 noćenja, Ukrajinci (6,7) te Slovaci sa 6,5 noćenja.

S 11,7 noćenja u 2004. pad na 9,8 tri godine kasnije
Posljednje istraživanje Instituta za turizam Tomas pokazalo je da se od 2004. do 2007. kontinuirano skraćuje duljina boravka turista u Hrvatskoj. Tako je s 11,7 noćenja, što je bila prosječna duljina boravka tijekom sezone 2004., tri godine kasnije prosječan broj noćenja pao na 9,8.