U Hrvatskoj rade 170.723 stranca, najmanje ih je u Požeško-slavonskoj županiji

Prošle je godine zabilježeno smanjenje broja izdanih dozvola stranim radnicima, a razlog su uglavnom izmjene Zakona o strancima iz veljače 2025., koje su postrožile uvjete za poslodavce. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, 2025. su izdane 170.723 dozvole, 17 posto manje u odnosu prema 2024. godini, kada smo imali 206.529 stranih radnika.

Najveći broj stranih radnika (43.113) bio je prijavljen na području Policijske uprave zagrebačke. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 17.448 stranih radnika, potom Primorsko-goranska s 15.421 i Istarska županija s 14.456 zaposlenih stranaca.

U kontinentalnom dijelu zemlje broj stranih radnika je očekivano manji, u Brodsko-posavskoj županiji izdane su 4323 dozvole, u Varaždinskoj 6169, u Sisačko-moslavačkoj 3795. U Osječko-baranjskoj županiji ukupno je izdano 3645 dozvola za strane radnike, od čega se u 1881 slučaju radi o novom zapošljavanju, 1550 je produljenja i tek 214 sezonskih dozvola. Najmanje dozvola za strane radnike tijekom 2025. godine izdano je u Požeško-slavonskoj županiji, gdje je lani radilo samo 686 stranih državljana.

Lani je u 47 % slučajeva bila riječ o novim zapošljavanjima, u 41 % produljenje ugovora, a u 12 % sezonski posao. Godinu prije bilo je znatno više novih zapošljavanja, 64 %, o produljenju dozvole radilo se u samo 28 % slučajeva, a sezonci su činili osam posto stranih radnika.

Najviše stranih radnika u Hrvatskoj tijekom 2025. bilo je zaposleno u ugostiteljstvu i turizmu - ukupno 52.858 osoba. Nešto ih je manje bilo u graditeljstvu, gdje je radilo 52.776 stranih državljana. Na trećem mjestu nalazi se industrija, s 24.479 radnika, a promet i veze zapošljavali su 13.039 stranaca. U trgovini je bila zaposlena 8601 osoba. Ukupno, ovih pet djelatnosti zapošljavalo je 98.895 stranih radnika, što čini gotovo dvije trećine svih stranaca koji su prošle godine radili u Hrvatskoj.

Najviše dozvola izdano je radnicima iz BiH, kojih je bilo 32.225, gotovo petina ukupnog broja stranih radnika. Drugi su bili Nepalci s 31.708 radnika, a Srbi se nalaze na trećem mjestu s 24.278 zaposlenih. U top pet još su i Filipinci (17.629) te Indijci (15.400), što pokazuje rastući udio radnika iz azijskih zemalja. Slijede Sjeverna Makedonija s 11.856, Kosovo sa 6355, Uzbekistan s 5521, Egipat s 5504 i Bangladeš s 3404 radnika.

Zakon o strancima iz veljače 2025. donio je ograničenje broja stranih radnika u odnosu prema domaćima - dopušteno je do 12 stranaca na jednog domaćeg u deficitarnim sektorima poput turizma i građevine odnosno do 6:1 u ostalim djelatnostima.

Oštar pad na kontinentu

Sisačko-moslavačka županija zabilježila je najveći pad broja stranih radnika - bilo ih je 40,39 % manje nego 2024. godine. Neposredno iza su Koprivničko-križevačka (40,02 %) te Varaždinska županija (37,89 %). Među pet županija u kojima se najviše smanjio broj stranih radnika su i Požeško-slavonska (34,85 %) te Vukovarsko-srijemska županija (35,60 %), što upozorava na oštar pad na kontinentu.​ Najmanji padovi zabilježeni su u Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji.