U Hrvatskoj još uvijek neiskorišten potencijal franšiza

Na sastanku Svjetskog franšiznog vijeća-World Francihse Council u Južnoj Koreji, gdje su među 35 delegacija iz svijeta bili i predstavnici Hrvatske udruge za franšizno poslovanje-FIP, istaknuto je da franšizni sektor u svijetu unatoč recesiji još uvijek generira više od 50 posto svjetske maloprodaje te i dalje znatno pridonosi zapošljavanju, doznaje se iz udruge FIP. Hrvatski su predstavnici na tom prošlotjednom sastanku u Seoulu uz predstavljanje situacije s franšiznim poslovanjem u Hrvatskoj razmijenili i iskustva sa kolegama iz svijeta koji su istaknuli potrebu daljeg razvoja takve vrste poslovanja, posebno u krizno vrijeme, jer može pridonijeti zapošljavanju, ali i konkurentnosti. Izneseni su i podaci po kojima su vodstvo u broju franšiznih brendova u svijetu preuzele Kina i Južna Koreja s 4.000 odnosno 2.500 brendova, pretekavši time SAD koji ima 2.200 tih brendova.

Najviše radnih mjesta pak u Europi, oko 453 tisuća, u franšiznom je poslovanju otvoreno u Velikoj Britaniji, koju slijedi Njemačka s 452 tisuće zaposlenih u tom sektoru, Poljska s njih oko 350 tisuća te Turska s 252 tisuće. U Hrvatskoj je, prema neslužbenim podacima FIP-a, zaposleno samo 16.500 osoba, što, kako napominje Liljana Kukec iz te udruge, jest važna brojka, ako se zna da je Hrvatska na ljestvici 40 zemalja svijeta sa 170 franšiznih brendova u zemlji na 36. mjestu (ispred Češke, Kolumbije, Slovenije i Hong Konga). Ipak, s rastom broja franšiza od 13 posto u zadnje dvije godine Hrvatska je na osmom mjestu u Europi. Među problemima tog sektora u Hrvatskoj Kukec ističe mali broj domaćih franšiznih brendova, svega 19 posto od ukupno prisutnih u zemlji, što objašnjava nedostatkom potpora i olakšica za taj sektor kao i posebnih programa popularizacije što postoji gotovo u svim zemljama razvijenijeg franšiznog poslovanja.

Napominje i da se Hrvatska među brojnim zemljama u svijetu ističe i time što franšizno poslovanje nije naišlo na kontinuiranu konstruktivnu podršku institucija, banaka i razvojnih agencija, a koje bi mu, kako smatraju, trebalo pripasti s obzirom na mogućnosti za nacionalno gospodarstvo. Stoga iz Udruge poručuju da će bez jače potpore institucija i banaka potencijal tog načina poslovanja u Hrvatskoj ostati neiskorišten.