U Hrvatskoj i dalje prisutna niska razina prepoznavanja poslovnih prilika

Najnovije GEM istraživanje za 2019. i 2020. godinu potvrdilo je da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek na poduzetničku aktivnost djeluje više ograničavajuće nego stimulirajuće. Raskorak između visoke percepcije o osobnim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata u Hrvatskoj (75 posto) te niže razine percepcije o prilikama (47,2 posto) u 2020. godini otvara pitanje kako to da oni koji misle da su sposobni pokrenuti poslovni pothvat ne vide poslovnu priliku.

"Je li to zato što prilika nema ili ih ne znaju prepoznati, a to onda dovodi do pitanja o ulozi obrazovnog sustava", samo je jedan od zaključaka najnovijeg istraživanja Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom.

Prema ocjenama stručnjaka, samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijske i prometne te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost u 2019. i 2020. godini. Kao ključne komponente koje ograničavaju kvalitetnu poduzetničku okolinu navode se vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

"U 2019. i 2020. godini Hrvatska pokazuje pad percepcije o prilikama, ali istodobno i rast namjera za pokretanje poslovnog pothvata, što upućuje na povećanje broja ljudi koji pokreću poslovni pothvat iz nužde. I ponovno, kao i prijašnjih godina, u Hrvatskoj postoji značajni kapacitet poduzetničkog djelovanja unutar poduzeća (doprinos zaposlenika inovacijskim procesima), po čemu je Hrvatska uvijek u vrhu zemalja Europske unije, ali to je skrivena komponenta poduzetničkog djelovanja o kojoj bi poslovna politika i organizacijska kultura poduzeća trebale voditi računa više nego do sada", rekla je predstavljajući rezultate Slavica Singer te istaknula da je poduzetnička aktivnost rezultat interakcije između pojedinaca, timova i poduzetničkog ekosustava.

Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja stagnira, pa je tako u 2020. ostvaren pad na 47,2 posto u odnosu na 55,7 posto iz 2019. godine, ali je Hrvatska u vrhu EU-a po iskazanim poduzetničkim namjerama što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike.

Prema percepciji o vlastitim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata, Hrvatska je značajno iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u istraživanju GEM u sve tri promatrane godine, 2018., 2019. i 2020.

Društvene vrijednosti o poduzetništvu još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. U promatranom razdoblju oko 60 posto ispitanika smatra da je poduzetništvo dobar izbor karijere, što je dosljedno činjenici da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata. Međutim, iznimno niska percepcija o statusu uspješnih poduzetnika u društvu problem je koji zahtijeva dodatne analize.

Najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti - neprofitabilnost
Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena ukupnom ranom aktivnosti – TEA indeksom (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnosti "odraslih" poduzetnika (starijih od 42 mjeseca aktivnosti) pokazuje dvije različite situacije: rast novih poslovnih pothvata i malo učešće "odraslih" poduzeća. U 2020. godini nastavljen je rast pokretanja novih poslovnih pothvata s 9,6 posto u 2018. godini na 12,7 posto i po tom pokazatelju Hrvatska je iznad prosjeka EU zemalja uključenih u GEM istraživanje.

Istodobno, Hrvatska u razdoblju 2018. - 2020. zadržava gustoću "odraslih" poduzeća (broj takvih poduzeća na 100 odraslih stanovnika) na razini od oko 4,2 posto, ali to je još uvijek samo 57 posto od EU prosjeka u 2020. godini, što je pad u odnosu na 2018. godinu kada je to bilo 62 posto. Najčešći razlozi izlaska iz poslovne aktivnosti jesu neprofitabilnost (17,5 posto u odnosu na sve razloge izlaska) te porezna opterećenja i birokracija (16,1 posto) u 2020. godini.

Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije "muška" zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,7 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata), na razini prosjeka EU zemalja (1,8) koje su u 2020. godini sudjelovale u GEM istraživanju.

I dalje se potvrđuje obrazac da su obrazovaniji ljudi i poduzetnički aktivniji, po čemu je Hrvatska slična prosjeku EU-a. Ljudi s višom razinom obrazovanja češće vide prilike, uvjereniji su da imaju potrebna znanja i vještine za pokretanje poslovnog pothvata, bolje su umreženi s poduzetnicima (poznaju nekog tko je pokrenuo poslovni pothvat u posljednje dvije godine) i namjeravaju pokrenuti poslovni pothvat u iduće tri godine.

Uz Zagreb i okolicu, sve su regije u 2020. godini, unatoč pandemiji COVID-a 19, imale porast pokretanja poslovnih pothvata. Iako je Lika i Banovina i dalje regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti, u 2020. godini u toj je regiji ostvaren najintenzivniji rast. Istodobno u Lici i Banovini je i najmanje onih koji vide priliku u svojoj sredini, a najčešći je razlog za ulazak u poduzetničku aktivnost nužda ili 'zarada za život', ali i promjena.