U Gunji bi željeli ulagati Tajvanci, Talijani, Nijemci

Sudeći prema interesu potencijalnih investitora koji su proteklog tjedna posjetili Gunju i sastali se s načelnikom Antom Gutićem, poslovna zona u toj bi općini na proljeće trebala profunkcionirati, a planirane investicije otvoriti nekoliko desetaka toliko potrebnih novih radnih mjesta. Riječ je o grupaciji s Tajvana Abacus Renewables, koja se bavi proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, a zainteresirana je za kupnju Bioenergane Gunja, točnije ishođenje dokumentacije za realizaciju toga projekta.
Interes Tajvana

Energanu je još 2014. godine trebao sagraditi investitor iz Slovačke. Sređena je sva papirologija, ishođene su lokacijska i građevinska dozvola, ali tada je Gunju poharala nezapamćena poplava… Slovački investitor zapao je u financijske poteškoće jer je nakon katastrofe banka odustala od kreditiranja investicije u Gunji. Slovaci su projekt prodali jednoj zagrebačkoj tvrtki koja ga je na međunarodnom tržištu također ponudila na prodaju. Grupacija s Tajvana u njemu je pronašla svoj interes i spremna je što prije krenuti u gradnju. Energana, kapaciteta jednog megavata, električnu energiju proizvodila bi iz biomase, odnosno silaže, biorazgradivog otpada i stajskog gnojiva, a svu proizvedenu količinu otkupljivao bi HEP. Osiguranje sirovine ne bi bio problem, jer Gunja raspolaže sa stotinjak hektara površina nekadašnje stare ciglane, 140 kilometara kanalske mreže trećeg i četvrtog reda, a nije zanemariv ni broj OPG-ova u Gunji i okolici. Drugim riječima, od projekta bi cijelo selo imalo koristi.

- Grupacija s Tajvana u pregovorima je sa zagrebačkom tvrtkom i njeni predstavnici odlučili su doći u Gunju, obići lokaciju i na licu mjesta provjeriti sve pojedinosti. Mnogo im znači to što je papirologija riješena i što se neće morati boriti s administrativnim barijerama. A velika je prednost, kako su naglasili, to što imaju vlastiti kapital i ako otkupe projekt, mogli bi vrlo brzo krenuti u realizaciju - pojašnjava Gutić.

U bioenergani bi zaposlili desetak ljudi i uvjereni su da bi dobavljačima, odnosno poljoprivrednicima, za osiguranje sirovine ponudili odličnu cijenu i dali ponudu koja se ne odbija, a ugovori se ne bi radili naslijepo. Razgovarali su i o povlasticama koje ostvaruju investitori u Gunji, od 50-postotnog smanjenja poreza na dobit koje država daje za područja posebne državne skrbi, do oslobađanja plaćanja komunalne naknade na pet ili šest godina i polovine iznosa komunalnog doprinosa, što im daje Općina.
Što nude Talijani

Osim grupacije s Tajvana za gradnju bioenergane u Gunji zainteresirani su i talijanski investitori koji u Hrvatskoj imaju registriranu tvrtku Humana d.o.o. Oni, prema Gutićevim riječima, mnogo više rade s biorazgradivim otpadom i nije im ni presudno primarno razdvajanje otpada. Može im se čak dovesti i kamion s otpadom, a oni sami uzimaju i prerađuju što im treba. I njihovi predstavnici proteklog su tjedna bili u Gunji. Prednost Talijana je ta, napominje načelnik, što imaju jednu širu priču i uz proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora imaju dosta pratećih djelatnosti koje razvijaju. Zainteresirani su i za toplinsku energiju, ponudili su cjevovod koji bi Gunji davao toplu vodu i funkcionirao bi prema principu gradske toplane. Iskazali su interes i za plastenike koje također mogu opskrbiti toplom vodom. A turska razvojna agencija trebala bi financirati prvu fazu kompletnog infrastrukturnog opremanja poslovne zone. Gunjanci su podnijeli zahtjev i priložili troškovnike, a odgovor iz Ankare očekuju odmah poslije Nove godine.

A prvi investitor koji već u veljači u gunjanskoj poslovnoj zoni kreće s gradnjom energane na šumsku biomasu tvrtka je Bendix iz Vinkovaca.

Tvornica stolarije i betonara

U Općinu se javio još jedan ozbiljan investitor, Gunjanac koji u suradnji s njemačkim partnerom želi u industrijskoj zoni sagraditi tvornicu plastične, aluminijske i drvene stolarije, i betonaru za izradu betonske galanterije.

– Poslao nam je pismo namjere i ponudu, te želi da mu što prije osiguramo traženu parcelu. U početku bi zaposlio 20-ak radnika, a kada se priča posloži, ondje bi posao moglo naći i 50 do 60 ljudi - kaže Gutić.