U gradnju 13 centara za gospodarenje otpadom investirat će se 5 mlrd. kn

Prosječna stopa rasta razvrstavanja otpada u EU iznosi 3,5 posto, a u Hrvatskoj se penje i do 16 posto.

Smatram da je svaki dan odgode nepovratno izgubljen", komentirao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, na konferenciji "Gospodarenje otpadom - Primarna selekcija otpada i spalionice" u organizaciji Poslovnog dnevnika, najavu odgode Skupštine Grada Zagreba na kojoj se trebalo raspravljati o Planu gospodarenja otpadom.

Dodao je da nije zadovoljan dinamikom kojom se kreće glavni grad od kojega očekuje da pokaže više proaktivnosti u uvođenju primarne selekcije i izgradnji cijelog sustava. Kazao je da Zagreb ima sve materijalne, financijske i stručne resurse da bude primjer u Hrvatskoj. "To je s jedne strane kritika koja nije usmjerena na destrukciju, nego poticaj. Očekujem da će Zagreb ozbiljno prionuti poslu bez politikantskih rasprava i odgoda jer građani Zagreba to zaslužuju, kao i građani Hrvatske", kazao je Zmajlović, naglasivši da je svima u cilju da se grad Zagreb pokrene. Istakao je da je uvođenje primarne selekcije i razvrstavanje otpada proces koji se ne može uvesti preko noći. "Nemoguće je da u jednoj godini postignemo 50-postotno odvajanje na kućnom pragu", rekao je Zmajlović. Prosječna stopa rasta razvrstavanja otpada u EU iznosi 3,5 posto, a u Hrvatskoj se penje i do 16 posto, što se može objasniti i niskim početnim stopama.

Udvostručena ulaganja
Najavio je ulaganja od pet milijardi kuna u gradnju 13 centara za gospodarenje otpadom, od čega će se 90 posto financirati novcem iz europskih i nacionalnih fondova. Ostalih 10 posto će financirati lokalne jedinice. "Vrlo je važno da svi odrade svoj dio posla i tu ne smije biti zastoja", upozorio je Zmajlović. Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, prema Zmajloviću, stoji na tri stupa. Prvi stup je primarna selekcija, drugi stup čine centri za gospodarenje otpadom, a treći je sanacija postojećih odlagališta. "Brojke pokazuju da smo učinili tektonske pomake u razvrstavanju otpada, sanacijom odlagališta i izgradnje centara. Samo u zadnjih dvije i pol godine investirali smo preko Fonda za zaštitu okoliša dvostruko više nego u proteklih osam godina", pohvalio se Zmajlović. Sve te brojke, po njemu, pokazuju da će Hrvatska u kratkom roku uspostaviti kvalitetan sustav i osigurati građanima kvalitetniji život.

Upravo je primarna selekcija otpada bila tema panel diskusije na konferenciji. Edukacija građana u razvrstavanju otpada nešto je što treba svakodnevno provoditi ukoliko se želi polučiti uspjeh u efikasnom gospodarenju otpadom, jedan je od zaključaka panel diskusije. "Edukacija počinje od vrtića i samo na taj način možemo postići efikasno primarno skupljanje otpada", istakao je Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga. Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, priznao je da se s edukacijom zakasnilo. "Ministarstvo i Fond nisu primarno zaduženi za edukaciju, nego prije svega jedinice lokalne samouprave. Međutim, mi ćemo na jesen krenuti s masovnom kampanjom i pomoći jedinicama lokalne samouprave koje nisu uspjele objasniti ljudima o čemu se radi", kazao je Müller. U Osijeku su krenuli s pilot projektom postavljanja kontejnera za razvrstavanje na svaki kat u zgradama s ukupno 100 kućanstava. "Naši edukativni programi su doveli do dobrih rezultata u Osijeku", kazao je Davor Vić, iz osječkog komunalnog poduzeća Unikom.

Moderna tehnologija
Frane Rogoznica iz poduzeća Cios kazao je da razmišljanje isključivo o prikupljanju i odvajanju otpada neće riješiti problem. "Nama trebaju pogoni za obradu otpada. Primejrice, biorazgradivi otpad se obrađuje na potpuno drugačiji način i o tome moramo razmišljati", kazao je Rogoznica. Đuro Horvat, direktor međimurskog Tehnixa dodao je kako je ključna rečenica ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića da Vlada nema kompromisa u rješavanju problema gospodarenja otpadom. "Podržavamo mjere u primarnoj selekciji, ali to je samo prvi korak. Za ostale korake nam treba moderna tehnologija", kazao je Horvat. Müller je odgovorio da je moguće imati najnaprednije tehnologije, ali da to malo tko može platiti.

"Zato treba naći mjeru za tehnologije i financijsku održivost", poručio je Müller, upozorivši da postoje lokalne jedinice koje su se preinvestirale ili im je nedostajalo političke volje u donošenju planova. Upravo je zbog financijske održivosti odlučeno da se u Hrvatskoj smjesti 13 centara za gospodarenje otpadom. Ana Špehar iz Agroproteinke kazala je da njezina kompanija već nekoliko godina skuplja otpad iz kuhinja javnih ustanova pa su im omogućili nabavu kontejnera za tu svrhu. "Na taj način skupimo do 200 tona otpada, ali to je i dalje mala količina za naše plinsko postrojenje", kazala je Špehar. Sanja Radović, načelnica Sektoa za održivi razvoj Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kazala je da očekuje mnogo prijedloga u javnoj raspravi o uredbi o komunalnom otpadu koja će trajatio do 1. listopada. "Nakon završetka rasprave i proučavanja prijedloga, Uredba će stupiti na snagu u što skorijem roku", najavila je Radović.
Izjave sudionika

Potrebni su nam različiti pogoni za obradu otpada
Frane Rogoznica, C.I.O.S.

Uredba će stupiti na snagu nakon javne rasprave
Sanja Radović, MZOIP

Samo edukacijom građana možemo postići dobre rezultate
Vili Bassanese, gradon. Umaga

Treba nam moderna tehnologija za kvalitetnu obradu otpada
Đuro Horvat, Tehnix

Surađujemo s javnim ustanovama čiji otpad prikupljamo
Ana Špehar, Agroproteinka

Naši edukativni programi doveli su do dobrih rezultata u Osijeku
Davor Vić, Unikom

Treba naći mjeru za tehnologije i financijsku održivost
Sven Müller, FZOEU