Poduzetnički portal · Članak
26 Sij 2021
U franšizni posao uz potpore HZZ-a za samozapošljavanje
Izvor: www.poslovnifm.com · Autor: Ljiljana Kukec
Glavna prednost franšiznog načina poslovanja je brza internacionalizacija poslovanja. To je uglavnom glavna misao vodilja svih poduzetnika kada odluče projektirati svoju franšizu. Je li internacionalizacija imperativ? Mnogo odličnih franšiznih lanaca posluje samo na nacionalnom teritoriju i nikada ne prelaze granice, ali to ne znači da nisu uspješni.
Većina franšiznih koncepata su samo nacionalni lanci, vrlo uspješni u svojem poslovanju, koji kreiraju nove poduzetničke pothvate te zapošljavaju. Ono što franšizni sektor čini važnim za svako gospodarstvo je upravo to, ponuda domaćih poslovnih koncepata drugim poduzetnicima uz prijenos know how, edukaciju i mentorstvo. To ih čini dugoročno održivim poslovanjima.
Franšizni poslovni sektor uglavnom ne poznaje veće krize. Pokazuje to i zadnji izazov u toku epidemije. Mnogi davatelji franšiza otvarali su nove lokacije više nego inače. Rijetki naši davatelji franšiza također. Razlog tome, između ostaloga, leži i u činjenici da se franšizni sektor globalno konsolidirao i uložio velike napore da svi pomognu svima – od asocijacija i institucija, preko davatelja do primatelja franšiza. U zadnjih godinu dana nije postojala konkurencija već samo zajednička misija: osigurati opstanak i rast franšiznog sektora. S ubrzanom digitalizacijom i poklonjenim vremenom, na online sastancima umjesto u živo, znatno se ubrzao cijeli proces potpore franšiznom sektoru, ali i proces pomoći davateljima franšize da pronađu adekvatnog kupca franšize bilo na domaćem ili stranom teritoriju. I sami kontakti s budućim primateljima franšize bili su brži i neposredniji u online okruženju.
Svjetsko franšizno vijeće i Europska franšizna federacija, kao krovne organizacije franšiznog sektora čiji član je i Hrvatska od 2006 godine, održavale su redovite sastanke na tjednoj i dvotjednoj bazi umjesto semestralno, a mnogi franšizni brokeri ujedinili su svoje snage sa stranim kolegama s ciljem plasmana svojih franšiza na nova tržišta. Kriza je možda čak i pomogla, iako je mnogo ljudi ostalo bez posla mnogi od njih su, u želji da preuzmu kormilo svojeg života u svoje ruke, uložili u kupnju franšize. Mnoge tvrtke u svijetu davale su otpremnine koje su upotrjebljene za kupnju franšiza kao sigurnijeg i održivijeg načina pokretanja vlastita poslovanja. Čak i u Hrvatskoj kupovale su se franšize uz potpore za samozapošljavanje HZZ, a domaći franšizni lanci širili su svoje mreže.
Iako hrvatski mali i srednji poduzetnici uglavnom još ne uzimaju ozbiljno u obzir franšizni način poslovanja kao način financiranja vlastita rasta, ipak one malobrojne hrvatske franšize puno bolje prolaze u drugim zemljama. Razlog je sigurno i mikro franšizni model kojem uglavnom pripadaju naše franšize ( nisko ulaganje), ali jedan od razloga je i taj što naše franšize na stranim tržištima imaju veću mogućnost zarade radi viših cijena koje postižu s krajnjim proizvodom ili uslugom.
Od druge polovice 20. stoljeća u svijetu, franšize su se širile na domaćim tržištima, a mnoge od njih i internacionalno. Iako je franšiza sinonim za internacionalizaciju, ipak to je vrlo ozbiljan korak za svako poduzeće i trebao bi uslijediti tek nakon dobrog pozicioniranja na domaćem terenu.
Mnogi davatelji franšize, uvjereni da je njihov koncept odličan upravo zato jer je jako dobro prihvaćen na domaćem tržištu, vjeruju da je isti primjenjiv internacionalno. Pri tome znaju zanemariti najvažniji korak u internacionalizaciji – istraživanje tržišta. Svakako je važna stvar jak brend, no koliko vam jak domaći brend može pomoći na internacionalnom tržištu kad je tamo potpuno nepoznat? Da, on doprinosi kredibilitetu franšize jer se može dokazati da je na domaćem terenu prepoznat, no ne pomaže puno u samom plasmanu na strano tržište na kojem još nikome ništa ne znači. Ipak, jak brend znači jak i dobro postavljen sustav i know how, a to je karta koja donosi dobre pozicije i na stranom tržištu. To će pomoći u privlačenju jakih kandidata, a može se komunicirati dobrom marketinškom strategijom.
Ipak pitanje svih pitanja je koju strategiju upotrijebiti za internacionalno širenje. To je jedno od prvih pitanja koje mi upućuju klijenti. Istraživanja pokazuju da samo 20% davatelja franšize ima proaktivnu marketinšku strategiju, odnosno da aktivno traži svoje nove kupce na stranim tržištima. Ostalima, kao uostalom i mnogim našim davateljima franšize, ekspanzija na strana tržišta se događa „slučajno“. Naime, strani investitor slučajno vidi interesantan i uspješan koncept i sam napravi prvi korak. Vrlo često to je netko iz dijaspore ili netko od turista. Takva situacija je veliki izazov za svakog davatelja franšize, pogotovo za one nove. Žele jednostavno iskoristiti priliku koja im se pruža bez obzira jesu li spremni ili ne za tako važan korak.
Oni iskusniji davatelji franšize ipak će prvo napraviti domaću zadaću i istražiti novo tržište te vidjeti ima li prostora za njihov proizvod ili uslugu. Ono što je najvažnije je istražiti lokalnog investitora i vidjeti je li taj pravi poslovni partner. Kada govorimo o istraživanju tržišta mislimo na istraživanje lokalnih okvira za poslovanje te franšize. Ne treba nikako pretpostaviti da su pravni i komercijalni uvjeti isti kao i na domaćem tržištu. Zato je savjet uvijek uzeti lokalnog franšiznog konzultanta koji dobro poznaje sektor poslovanja i tržište. Hrvatska udruga za franšizno poslovanje preko svoje mreže uvijek može preporučiti kolege koji su relevantni na određenom tržištu.
U franšiznom poslovanju uvijek i kod svih franšiza zajedničko i presudno je naći pravog partnera. Taj partner treba po kulturološkim i osobnim karakteristikama i vrijednostima biti pravi partner, a ne po financijskim karakteristikama i želji da potpiše franšizni ugovor. To je još i važnije, govorimo li o Master franšiznom ugovoru za veći teritorij s obzirom da će se veći dio prava davatelja franšize prebaciti na Master primatelja koji će na dotičnom tržištu zastupati njegove interese.
Iznimno je važno na stranom tržištu zatražiti pomoć stručnjaka. Iako relativno skupo, to uvijek u konačnici čini uštedu sigurno u novcu i vremenu, a dugoročno i u reputaciji. Davatelj franšize možda najbolje poznajete svoj proizvod i poslovanje, no konzultanti su osobe koji najbolje poznaju svoje lokalno tržište i sektor poslovanja. Ozbiljni konzultanti bit će vrlo kritični i ozbiljno se pozabaviti svakom franšiznom ponudom.
Sve to vrijedi i za širenje na domaćem tržištu, za kreiranje franšize. Kao franšiznom konzultantu često mi dolaze naši poduzetnici kojima se širenje događa slučajno. Našao ih je kupac i žele takav posao, a oni žele prodati franšizu iako je još niti nemaju. A nemaju nikakve informacije o novom tržištu. Često ne žele ulagati novac u projektiranje franšize, ako taj kupac nije siguran. I tako se vrtimo u krug.
Projektiranje franšize je investicija u budućnost, strategija rasta, a ne trošak. Ako to poduzetnik ne vidi onda je bolje da se ne upušta u prodaju nečega što naziva franšizom, jer je to osuđeno na propast – njegovu i možda nekoliko drugih investitora koji su svoju ušteđevinu uložili u taj posao. Iako franšizni sektor u Hrvatskoj nije konkretno pravno definiran, ipak se sektor ravna po nekoj europskoj praksi i etičkom kodeksu. Zato je vrlo važno da se franšiza temeljno i kvalitetno kreira kako bi se u vremenu koje dolazi mogla klonirati, time i inicijalno ulaganje u njezinu kreaciju postaje minorno. Iako je kod nas još prisutno neznanje o takvoj strategiji rasta poslovanja, sve je više poduzetnika koji traže kreiranje franšize.
Zanimljivo je pritom da franšize niču u raznim sektorima poslovanja, a ugostiteljstvo nije u nas onajzastupljenije, iako u svijetu 56 % svih franšiza čine upravo iz sektora ugostiteljstva. Kod nas su domaće franšize zastupljene u raznim sektorima poslovanja od beauty-wellnessa, edukacije, publikacija, ugostiteljstva, zabave, a svijet je upoznao i našu uspješnu franšizu rent a car usluga Carwiz.
Komentari članka
Vezani članci
HZZ: U Hrvatskoj više neće biti problem naći posao, nego radnika
23.10.2026.HRVATSKA bi u idućih deset godina mogla imati manjak od oko 327.000 radnika ako se ne promijene postojeće politike, upozorava Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na tu se procjenu poziva Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u strategiji p
Kreće isplata 230 milijuna eura: novac za 100 tisuća poljoprivrednika
21.10.2026.APPRRR će predujmove isplaćivati postupno, nakon obrade zahtjeva, a poljoprivrednici će isplaćene iznose moći provjeriti u Agronetu u studenome
Pada broj nezaposlenih, HZZ objavio u kojim djelatnostima se zapošljava najviše ljudi
14.10.2026.Krajem rujna ove godine u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 62.595 nezaposlenih osoba, što je za 11.964 osobe ili 16 posto manje nego u rujnu lani, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u ponedjeljak.
Obrtnicima dodijeljeni ugovori za naukovanje ukupno vrijedni 1,25 milijuna eura
06.10.2026.Ugovori ukupno vrijedni 1,25 milijuna eura za naukovanje učenika za obrtnička zanimanja kod sto obrta i poduzetnika, dodijeljeni su u ponedjeljak.
Potpora im pomogla pokrenuti posao, a sada moraju izboriti svoje mjesto na tržištu
14.09.2026.Do kraja rujna svi koji bi htjeli ispuniti snove i postati sami sebi šefovi mogu podnijeti zahtjev za samozapošljavanje. Nepovratno mogu dobiti i do 20 tisuća eura. 91% sredstava osigurano je iz Europskog socijalnog fonda plus, dok se preostalih devet pos
Tag cloud
- 2926 članka imaju tag turizam
- 2748 članka imaju tag hrvatska
- 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1840 članka imaju tag svijet
- 1412 članka imaju tag ict
- 1596 članka imaju tag poljoprivreda
- 2021 članka imaju tag financije
- 544 članka imaju tag krediti
- 1667 članka imaju tag izvoz
- 1332 članka imaju tag trgovina
- 1382 članka imaju tag industrija
- 1273 članka imaju tag investicije
- 1091 članka imaju tag zapošljavanje
- 1102 članka imaju tag menadžment
- 717 članka imaju tag tehnologija
- 1192 članka imaju tag EU
- 881 članka imaju tag poduzetništvo
- 703 članka imaju tag opg
- 464 članka imaju tag BDP
- 554 članka imaju tag porezi
- 386 članka imaju tag kompanije
- 802 članka imaju tag maloprodaja
- 568 članka imaju tag poticaji
- 533 članka imaju tag hotelijerstvo
- 715 članka imaju tag marketing
- 415 članka imaju tag potpore
- 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 465 članka imaju tag start up
- 430 članka imaju tag vlada
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 518 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 497 članka imaju tag gospodarstvo
- 536 članka imaju tag obrazovanje
- 441 članka imaju tag osijek
- 499 članka imaju tag prehrambena industrija
- 519 članka imaju tag dzs
- 459 članka imaju tag energetika
- 420 članka imaju tag hnb
- 349 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
