Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2009

U dolini Neretve nisu ‘ubrali’ ni kune iz programa IPARD

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Stanislav Soldo  

U dolini Neretve nisu ‘ubrali’ ni kune iz programa IPARD

Otvaranje poglavlja poljoprivrede u pregovorima s Europskom unijom korak je bliže ulasku hrvatskih poljoprivrednika na zahtjevno europsko tržište poljoprivrednih proizvoda, gdje se već odavno primjenjuju novi standardi proizvodnje i prodaje voća i povrća.

Za razliku od domaće poljoprivrede, koja se unatoč pokušajima komercijalizacije nije uspjela nametnuti kao dohodovna djelatnost, poljoprivreda se u Europskoj uniji smatra poduzetništvom, a poljoprivrednik je poduzetnik koji svojim radom ostvaruje dobit.
Koliko je hrvatska poljoprivreda daleko od Europe, govori podatak da je u čitavoj dolini Neretve − koja je poljoprivredno područje − zaposleno samo pedesetak profesionalaca, što bi izraženo u postocima bilo svega 0,14 od ukupnoga broja hrvatskih poljoprivrednika.

Kaos u zemljišniku
− Najveći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva nema prijavljenu proizvodnju ili nema dostatan prihod da budu obveznici PDV-a. Ovaj je podatak vrlo bitan jer u EU-u, ako niste u sustavu poreza, nemate pravo ni na kakve novčane poticaje i takva je poljoprivreda nezamisliva − objašnjava nam Ranko Vlahović, jedan od rijetkih “profesionalnih“ neretvanskih poljoprivrednika.

Osim što će poljoprivrednici morati korjenito promijeniti dosadašnji način rada, nakon ulaska u EU i država će nužno mijenjati dosadašnji način sustava poticaja. Naime, Europa raznim novčanim fondovima potiče poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, za razliku od Hrvatske, oni nemaju novčanih poticaja u strukturi cijene poljoprivrednog proizvoda, jer je to suprotno načelima tržišne ekonomije i slobodnog formiranja cijena proizvoda. Oni potiču nove projekte i tehnologije, te izgradnju preradbenih kapaciteta.

Rezultat su takvih poticaja visoki prinosi, bolja kvaliteta i, što je najznačajnije, jeftinija hrana za domaće stanovništvo te bolja konkurentnost na europskom tržištu. Premda pretpristupni fondovi EU-a programom IPARD za ovu godinu nude milijardu i 300 milijuna kuna za ruralni razvoj i poljoprivredu, ni jedan poljoprivrednik i ribar iz doline Neretve i čitave Dubrovačko-neretvanske županije nije uspio dobiti novac iz tih fondova. Najveći je problem s kojim se susreću zahtjevna administracija te nesređeno zemljišnoknjižno stanje na terenu.

Naime, poljoprivrednik koji se želi koristiti financijskim sredstvima iz IPARD-a mora biti u sustavu PDV-a, mora imati gospodarski plan, treba ispuniti norme o očuvanju okoliša i još niz drugih uvjeta. Dodatni je problem neorganiziranost proizvođača jer nemamo ni jednu zadrugu ili grupu proizvođača po uzoru na EU, kaže Vlahović.

Visoke kamate
Zbog previsokih cijena repromaterijala te nepostojanja dugoročne strategije razvitka poljodjelstva, poljoprivredna je proizvodnja u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina postala skupa i neisplativa.

Poljodjelce danas, uz ostalo, pritišću visoke kamate na ranije podignute kredite te nerazmjerno visoki troškovi, što proizvodnju čini nekonkurentnom na tržištu. Da bi domaća poljoprivreda bila konkurentna onoj europskoj, treba se profesionalizirati, poljoprivrednici se trebaju integrirati i educirati, i uza sve to imati podršku državne i lokalne politike, koja je izostala u dolini Neretve. Stoga su opravdani strahovi neretvanskih poljoprivrednika, koji se pribojavaju da neće moći naći svoje mjesto na europskom tržištu.


Komentari članka

Vezani članci

EU ulaže 525 milijuna u čipove, FER poziva hrvatske tvrtke

10.11.2026.

Europski paket donosi potpore do 16 milijuna eura, a FER-ov zaseban poziv omogućuje pristup stručnjacima, infrastrukturi i alatima

Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja

09.11.2026.

Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk