U Brodosplitu upitna sudbina 400 radnika: Treba im čudo, ali postoji jedno moguće rješenje...

Već sada je nakon posljednjih izjava ministra Zdravka Marića o kompleksnoj i kompliciranoj situaciji u Brodosplitu, ali i Tomislava Debeljaka, vlasnika Brodosplita, da ovakva ponuda HBOR- a nije rješenje, gotovo izvjesno da u splitskom brodogradilištu, do možda nekih sretnijih vremena, neće raditi svih 1600 ili 1700 radnika koliko ih je radilo do posljednjih mjesec-dva.

Doduše, preokret se može dogoditi možda u narednih najviše desetak dana tako da svi akteri sjednu za stol uključujući i Vladu RH, HBOR, sindikate i upravu, ali i naručitelje novogradnji koji su, kako je ovih dana izjavio Debeljak, otkazali narudžbe. Dakle, stvari bi se trebale vratiti na početak od prije dva mjeseca kada je Tomislav Debeljak u intervjuu Jutarnjem listu upozorio javnost o problemima u kojima se našao Brodosplit, a vezani su uz nastavak financiranja dva broda Janssonius i Golden Horizon putem kredita VTB banke Europa koja je zbog rata u Ukrajini dospjela pod sankcije.

To je možda jedino moguće rješenje kako bi se povratilo povjerenje u Brodosplit, i od poslovnih partnera, i od njegovih radnika, a da se zadrži toliki broj zaposlenika. Ne treba posebno napominjati koliku je reputacijsku štetu nakon posljednjih događanja pretrpio Brodosplit, ali i dodatno hrvatska brodogradnja.

To je nakon situacije s Uljanikom, kada je stvoreno nepovjerenje u hrvatsku brodogradnju, dodatan argument onima koji iz raznih interesa i razloga smatraju da brodogradilišta treba ugasiti. Za one koji su polovično vjerovali da se u Hrvatskoj mogu graditi veći brodovi, i na tim poslovima ne stvarati gubitke, ovo je možda čvrst argument da u to prestanu vjerovati.

U ovom trenutku pogrešno je fokus stavljati na Tomislava Debeljaka jer je radio onako kako je znao i kako je mogao. Čak i da sve propadne na kompleksu Brodosplita, a sigurno neće, on će imati što raditi. Name vlasnik je DIV Grupe koja je prema svim pokazateljima uspješna tvrtka, a ako u najlošijem i najnepovoljnijem razvoju situacije na prostoru Brodosplita bude radilo 600 do 700 radnika, njegovi poslovi vezani uz brodogradnju mogu biti čak i profitabilniji nego u situaciji kada gradi velike brodove i kada na prostoru Brodosplita možda radi 2000 radnika. Zato je i sada ključno koliko će radnika nastaviti raditi. Logično je da će oni koji mogu naći drugi stabilniji posao to i učiniti, a takvi su u pravilu oni najbolji.

Istina je da pokretanje predstečajnog postupka, čije bi odobrenje trebao uskoro dati Trgovački sud u Splitu, dodatno komplicira i onakvu tešku situaciju za jedan dio radnika Brodosplita. Pogotovo se to odnosi na one koji su ostali u tvrtkama na kojima je pokrenut stečajni postupak. Njima je navodno ponuđen prijelaz u tvrtke kojima ne prijeti stečaj. Dio njih je prihvatio, dio nije. Ponajviše zbog stečenih radnih prava i iznosa mogućih otpremnina. A što se tiče ostalih radnika, koliko je poznato, njih oko 700 je potpuno sigurno, a za oko 500 njih postoje određeni rizici i radit će ako se dobiju neki novi poslovi. Dakle, sudbina oko 400 njih je upitna.

Dakle, ako se ne dogodi čudo i u kratkom roku stvari vrate na poziciju od prije nekoliko mjeseci, na prostoru Brodosplita radit će manji broj radnika, radit će se manji brodovi i možda drugačiji projekti poput servisiranja, a možda tko zna i nikne nekakva marina za mega jahte s pripadajućim hotelom.

Građani Splita moraju znati da je kod člana poglavarstva zaduženog za prostorno planiranje u vrijeme planiranja gradnje Spaladium Arene postojao projekt kojim bi se na prostoru Brodosplita izgradila nautička marina, nekoliko hotela... Spomenuti član poglavarstva je taj plan među ostalima pokazao i jednom sveučilišnom profesoru koji je sada u mirovini i pitao ga za mišljenje: Profesore, može li na istočnom dijelu Brodosplita poslovati održivi servisni centar za jahte?