Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Tra 2016

Troškovi rada u Hrvatskoj u 2015. među najnižima u EU

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr / H  

Troškovi rada u Hrvatskoj u 2015. među najnižima u EU

Prosječni su troškovi rada po satu u Hrvatskoj prošle godine iznosili 9,6 eura. Iako su blago porasli u 2015., i dalje spadaju među najniže u Europskoj uniji i znatno su ispod europskog prosjeka, pokazuju podaci Eurostata

Prosječni su troškovi rada po satu u Hrvatskoj prošle godine iznosili 9,6 eura. Time su se nakon klizanja na 9,4 eura u godini ranije ponovo vratili na razinu iz 2013. godine, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska se u 2015. svrstala u skupinu zemalja EU s najnižim prosječnim troškovima rada po satu, koju predvodi Bugarska sa samo 4,1 eurom. Slijedi Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura.

Najviše je prosječne troškove rada po satu u 2015. bilježila Danska, od 41,3 eura. Pri vrhu su još Belgija s 39,1 eurom i Švedska s 37,4 eura po satu.

Na razini EU troškovi rada po satu prošle su godine u prosjeku iznosili 25 eura, te 29,5 eura u eurozoni, izračunali su u europskom statističkom uredu.

Hrvatska i Danska s najmanjim rastom troškova rada

Hrvatska je s povećanjem troškova rada po satu u 2015. za 1,7 posto iskazano u domaćoj valuti, istim kao u Danskoj, bilježila njihovo najmanje povećanje među zemljama EU koje nisu u sastavu eurozone.

Najviše su u toj skupini zemalja porasli prosječni troškovi rada po satu u Rumunjskoj, za 8,3 posto, te u Bugarskoj, za sedam posto.

U Eurostatu pritom napominju da na podatke za tu skupinu utječu promjene valutnih tečajeva.

Među članicama eurozone najviše su prošle godine porasli troškovi rada po satu u Latviji, za 7,3 posto, te u Litvi, za 5,6 posto, i Estoniji, za 5,3 posto. Pali su samo na Cipru, za jedan posto, i u Italiji, za 0,5 posto.

Na razini EU troškovi rada po satu povećani su u 2015. za dva posto, te za 1,5 posto u eurozoni.

Industrija s najvišim troškovima

Među pojedinim sektorima na razini EU najviši su prosječni troškovi rada u 2015. zabilježeni u industriji, od 25,9 eura po satu. Slijedi uslužni sektor s 24,9 eura po satu, te građevinski s 22,4 eura po satu. U pretežno neposlovnom sektoru bez državne uprave troškovi rada po satu iznosili su 25,1 euro.

Industrija u eurozoni bilježila je u 2015. još više troškove rada, od 32,3 eura po satu. U uslužnom sektoru iznosili su 28,6 eura po satu a u građevinskom sektoru 25,8 eura po satu. Pretežno neposlovni sektor bez državne uprave bilježio je troškove rada od 29,4 eura po satu, pokazuju podaci Eurostata.

Promatrano po strukturi troškova, udio doprinosa u troškovima rada po satu u EU iznosio je prošle godine 24 posto, te 26 posto u eurozoni.

Prema raspoloživim je podacima Eurostata među zemljama EU najveći udio doprinosa u troškovima rada u prošloj godini bilježila Francuska, od 33,2 posto. Najniži je bio na Malti, gdje je iznosio 6,6 posto.

U Hrvatskoj je udio doprinosa u troškovima rada po satu u 2015. iznosio 14,9 posto, stoji u izvješću Eurostata.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto

29.07.2026.

Europa se ponovno suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Europske unije znatne. Srećom, Hrvatska je u donjem dijelu liste...

Davor Paić: Hrvatska brodogradnja ima budućnost

22.07.2026.

O biznisu luksuznih jedrilica i superjahti vrijednih stotine milijuna eura razgovaramo s vlasnikom K.S.P. Solutionsa i A-More Yachtsa. Hrvatska brodogradnja godinama se povezuje sa stečajevima, subvencijama i propuštenim prilikama. Ipak, postoje poduzetni

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk