Tri od pet sorti koje se najviše siju u RH s osječkog su instituta

Sorte pšenice kreirane na Poljoprivrednom institutu Osijek najzastupljenije su među ukupnim površinama zasijanima najvažnijom krušaricom u Hrvatskoj.

Tri od pet sorti koje se najviše siju s osječkog su instituta. Riječ je o ukupnoj količini plasmana od 12 tisuća tona, odnosno Institut drži između 40 i 50 posto tržišnog udjela. U proizvodnji ječma ta je dominacija još izraženija - riječ je o 76 posto u ukupnoj strukturi sjetve ječma. Osječki institut najveći je domaći izvoznik sjemenske pšenice, ječma, soje, kukuruza i lucerne. Valja istaknuti i kako se znanstvenoistraživački rad, kao najvrjedniji dio ove institucije, velikim dijelom financira iz plasmana sjemenskog materijala. Sve ovo je zdravi temelj tvrdnje kako je osječki Poljoprivredni institut, osim što je najstariji i najveći, i najbolji institut ove vrste na balkanskom prostoru.

U tom ozračju protekao je i uvodni dio Dana polja pšenice i ječma Poljoprivrednog instituta Osijek održanog u srijedu u prijepodnevnim satima. Uobičajena je to prigoda da oplemenjivači ovog instituta predstave nove sorte, njihovu tolerantnost prema bolestima, niskoj temperaturi, suši, osipanju...

Goste je kao domaćin pozdravio Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, te se pohvalio dobrim rezultati posebice u proizvodno-izvoznoj orijentaciji uz konstataciju “kako ne mogu proizvesti toliko sjemena koliko se traži na tržištu”.

Na tomu mu je čestitao i Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana, koji bi uz ovakav institut u nas volio vidjeti i jednako uspješne institute za kreiranje sortimenta cvijeća i povrća.

Na Danima polja istaknuto je i da je jesenas manje zasijano pšenice nego ranije.

- Imamo doista različitih pšenica, smanjena je površina pod pšenicom i postavlja se pitanje da li ćemo po prvi puta biti prisiljeni konzumirati uvoznu pšenicu u većim količinama, izjavio je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.