Trgovina najzastupljenija, banke dobitnice, najgubitaš brodogradnja

Sektor trgovine u prošloj je godini sudjelovao u ukupnim prihodima tisuću najvećih tvrtki u Hrvatskoj sa čak 30 posto, zadržavši tako titulu najzastupljenijeg sektora iz 2007., kada je ‘nosio’ četvrtinu svih prihoda.

Ostali su sektori zadržali sličan ili nešto niži udio u ukupnim prihodima nego godinu prije.Tako je, primjerice sektor nafte, naftnih derivata i plina povećao udjel 0,4 posto, financijsko posredovanje 0,3 posto, energetika 0,12 posto, dok je promet smanjio udjel 0,5 posto, telekomunikacije 0,3 posto, a hrana i proizvodnja kao i građevinarstvo 0,1 posto.

Prihodi

Najviše prihode imala ja trgovina, i to veleprodaja (69,9 milijardi kuna), zatim maloprodaja 50,2 milijardi kuna, pa nafta, naftni derivati i plin (35 milijardi kuna), građevinarstvo (33,4 milijardi kuna) i banke (30,37 milijardi kuna). Sektor istraživanja i razvoja najmanje je uprihodio od svih 50 sektora, a njegovih se 1,07 milijardi kuna iz 2007. u prošloj godini smanjilo na 233,2 milijuna kuna. Ništa bolje nije prošao ni sektor iznajmljivanja strojeva i opreme koji je prihode sa 1,34 milijarde smanjio na 380,08 milijuna kuna. Slijede ga zaštitarstvo i obrana s 599,9 milijuna kuna.Ipak, najveći pad u ukupnim prihodima u odnosu na 2007. godinu u apsolutnom iznosu zabilježio je sektor promet- kopneni prijevoz tereta koji je uprihodio 2,4 milijarde kuna manje u prošloj godini. S druge strane, građevinari mogu biti zadovoljni porastom prihoda od 7,66 milijardi, kao i trgovci sa 7,41 milijardi kuna više te bankari (ukupni prihodi sektora povećani su za 5,07 milijardi kuna). Također, prošle su godine, iako je najveća kompanija iz tog sektora Ina zabilježila gubitak, dobro prošli i ‘naftaši’ povećanjem prihoda s 29,6 milijardi kuna na 35 milijardi kuna.

Najveći broj tvrtki s liste 1000 najvećih bavi se trgovinom (291), zatim građevinarstvom (98), motornim vozilima, trgovinom i održavanjem (56) te hranom i proizvodnjom (51), a odnos snaga je sličan i kad je riječ o broju zaposlenih. Naime, prema satima rada najviše radnika zaposleno je u maloprodaji (47 555), građevinarstvu (32 677), veleprodaji (28 075) te hrani i proizvodnji (26 392). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj zaposlenih na godišnjoj razini porastao je 5,5 posto, a najviše je radnika zaposleno u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu, poslovanju s nekretninama i poslovnim uslugama. U prvih devet mjeseci 2008. godine, prema analizama Hrvatske gospodarske komore, porastao je broj poduzetnika i broj zaposlenih radnika, ali je dinamika rasta nešto sporija nego godinu prije. Kad je riječ o tisuću najvećih tvrtki u Hrvatskoj najmanje zaposlenih ima sektor iznajmljivanje strojeva i opreme (45), oglašavanja i marketinga (292), istraživanja i razvoja (368) te računala i uredske opreme (570).

Dobit

Ostvarenom dobiti u prošloj godini zasigurno su najsretnije banke. Njih 25 zaradilo je 5,95 milijardi kuna, dok je 13 tvrtki u sektoru telekomunikacije i pošte imalo 4,03 milijardi kuna, a trgovina-veleprodaja, sektor s najvećim brojem tvrtki, tek je na trećemu mjestu, s 1,77 milijardi kuna. Najveći gubitaš u prošloj godini očekivano je bila brodogradnja s minusom od 1,05 milijardi kuna, zatim sektor guma i plastika s -203,9 milijuna kuna te arhitektura, projektiranje i inženjering s negativnim rezultatom od 179,6 milijuna kuna. Treba napomenuti da je dionički indeks Crobex u prošloj godini izgubio 67,2 posto na vrijednosti (u 2007. godini je rastao 63 posto), a najveći ‘krivac’ su dionice brodarskoga i građevinskog sektora čija je vrijednost bila manja 80 posto.

Industrijska proizvodnja

Industrijska je proizvodnja u prošloj godini bila veća 1,6 posto u odnosu na 2007. godinu, ali je dinamika rasta bila sporija. Svjetska financijska kriza samo je jedan od razloga prošlogodišnjeg sporog rasta kakav nije zabilježen od 1995. godine. Najveći utjecaj na spori rast imala je prerađivačka industrija koja je rasla 5,1 postotni bod sporije nego 2007. godine. Unutar te industrije najveći utjecaj imalo je usporenje rasta proizvodnje hrane i pića, izdavačke i tiskarske djelatnosti te proizvodnja proizvoda od metala. Zalihe gotovih proizvoda u prošloj su godini bile veće 6,6 posto u odnosu na 2007. godinu, a najvažniji je utjecaj imao rast zaliha u proizvodnji hrane i pića. Sektor hrane i proizvodnje, prema Fininim podacima, u prošloj je godini imao četiri kompanije više nego 2007. godine, a sektor i dalje predvode Vindija, Podravka i Dukat. Svih 51 tvrtki ostvarile su ukupno 10,7 posto bolje rezultate, a broj radnika povećan je za nešto više od tisuću.

Trgovina

U sektoru s najvećim ukupnim prihodima veleprodaji Agrokor-trgovina, koja je u 2007. godini bila druga, preuzela je vodeću poziciju od Metro Cash&Carryija povećavši prihode 45 posto na 3,18 milijardu kuna, što je gotovo deset puta više od prosjeka tog sektora. Uspela se i Phoenix Farmacija, i to sa šestog mjesta u 2007. godini na treće u prošloj godini, sa 27,8 posto većom dobiti. Za razliku od veleprodaje sektor trgovina-maloprodaja u 2008. godini imala je tri kompanije manje na listi najvećih nego godinu prije. U prosjeku su te tvrtke ostvarile 557,6 milijuna kuna prihoda, 379,4 milijuna kuna dobiti, i to sa 528 zaposlenih (prema broju sati rada). Sektor trgovine-maloprodaja imao je nominalni rast od šest posto, dok je realno maloprodaja rasla samo 0,5 posto, što je velika razlika u usporedbi s 5,3 posto u 2007. godini.

Nafta i plin

Prema visini prihoda treći je sektor nafte, naftnih dervivata i plina, a na listi je novost riječka tvrtka Sapiem Mediteran usluge koja je u vlasništvu talijanske energetske grupe Eni. Tvrtka osnovana prije osam godina na listu je ušla povećavši prihode 22,7 posto. Ina je zadržala prvu poziciju, iako je ostvarila više od milijardu kuna gubitka, dok je prosjek sektora pozitivni rezultat od 65,02 milijuna kuna. Neovisni stručnjaci takav rezultat, među ostalim, tumače velikim padom cijena nafte i naftnih derivata u drugoj polovini 2008. godine te nerealnim cijenama plina na domaćem tržištu, a s obzirom na to da je Ina jedini dobavljač, to joj je stvorilo velike gubitke u tom dijelu poslovanja. Ipak, prosječna cijena sirove nafte u cijeloj godini bila je 99,91 dolar za barel, odnosno 27,52 dolara više nego godinu prije. Eni Croatia, koja je u 2007. godini imala deset posto manje prihode nego 2006. godine, uspela se na drugo mjesto, i to s povećanjem ukupnih prihoda od 96 posto i imovine za 64,3 posto.

Graditeljstvo

U prvih jedanaest mjeseci prošle godine ostvaren je rast građevinskih radova od 11,5 posto u odnosu na 2,4 posto iz istog razdoblja godine prije. Više od 63 posto svih građevinskih radova odnosio se na novogradnju. Ipak, izdano je 10.686 odobrenja za građenje, odnosno šest posto manje nego u prvih jedanaest mjeseci 2007. godine. S druge strane, predviđena vrijednost radova bila je 10,5 posto viša. Od tisuću najvećih tvrtki građevinarstvom se bavi njih 98, koje prema satima rada zapošljavaju 32.677 radnika. Njihovi su rezultati ukupno gledano bolji nego godinu prije, a niti poredak najjačih nije bitno promijenjen. Ipak, lider sektora, Konstruktor-inženjering ostvario je najmanji rast od prvih deset tvrtki u sektoru, izuzev Strabaga koji je zabilježio smanjenje ukupnih prihoda 8,6 posto. Vrtoglav rast prihoda imala je tvrtka Lanište (362,5 posto) koju je potkraj listopada preuzela Ingra, postavši tako 100-postotnim vlasnikom toga društva koji je investitor gradnje i vlasnik Arene Zagreb.Ingra je, usprkos padu dobiti od 81,1 posto, ostala predvodnik sektora arhitekture, projektiranja i inženjeringa. Riječ je o sektoru u kojem je u prošloj godini bilo gotovo 30 posto manje tvrtki, no njihov je ukupni prihod samo pet posto manji nego 2007. U 2007. godini u sektoru arhitekture, projektiranja i inženjeringa bile su 22 tvrtke koje su uprihodile 4,87 milijardi kuna, dok je prošle godine 16 firmi u tom sektoru ostvarilo ukupne prihode od 4,63 milijarde kuna.

Nekretnine

Da je tvrtkama iz sektora nekretnina već prošle godine bilo teže poslovati vidi se po 6,5 posto manjim ukupnim prihodima te 14,5 milijuna kuna gubitka, dok je prošle godine taj sektor zabilježio dobit od 176,8 milijuna kuna. No, taj je sektor doživio i velike promjene jer su s liste iz 2007. ostale samo tri tvrtke, a na popisu se pojavilo osam novih među kojima i Euro structor, tvrtka koja je gradila Avenue Mall, s 277,9 posto većim prihodima. Kad je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, rast uvoza usporen je s 10,3 na 8,8 posto. Na vrijednost uvoza znatno je utjecao uvoz naftnih derivata, nafte i plina, kemikalija i kemijskih proizvoda te strojeva i uređaja. Na usporavanje uvoza bitno je utjecala djelatnost proizvodnje motornih vozila čiji je uvoz rastao samo 0,7 posto, dok je 2007. godine stopa rasta bila gotovo 12 posto. Na usporavanje je utjecala i sporija dinamika uvoza RTV i komunikacijskih aparata i opreme, metala te strojeva i uređaja. U sektoru metala i metalnih proizvoda prosječna je tvrtka imala 365 radnika koji su ostvarili 238,7 milijuna kuna prihoda, u usporedbi sa 197,6 milijuna kuna u 2007. godini. Na vrhu sektora je i dalje Tvornica lakih metala, a broj dva iz 2007. godine Željezara Split, pala je na četvrto mjesto. U godini kad ju je kupio poljski Zlomrex ostvarila je 565,6 milijuna kuna prihoda, no prihodi su u 2008. smanjeni za petinu. Sudeći prema situaciji u ovoj godini, pozicija te tvrtke u sljedećem bi izdanju 1000 najvećih mogla biti bitno lošija. Naime, nedavno je Uprava Željezare poslala na plaćeni odmor svih 480 radnika jer su u travnju potrošene posljednje zalihe željeznog otpada za proizvodnju građevinskog željeza. Također, traži se i novi kupac te krediti za pomoć od banaka.

Ulaganja

Kad je riječ o ulaganjima najveća su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježena u sektoru poslovanja nekretninama, građevinarstvu, trgovini, prerađivačkoj industriji, prijevozu, skladištenju i vezama te financijskom posredovanju. Od toga je najviše uloženo u opremu (44,1 posto) i građevine (39,7 posto). Od sredine prošle godine bilježi se kontinuirani mjesečni rast broja insolventnih pravnih osoba, što je utjecalo na rezultate svih sektora, a prave posljedice nelikvidnosti vidjet će se u rezultatima za 2009. godinu.