Trgovački centri raj za kupce, ali i lopove

Izuzmu li se tzv. drske krađe, kakve se događaju posvuda, na ulicama ili u neosvijetljenim pothodnicima, u Zagrebu se velik broj krađa događa na parkiralištima velikih i sve brojnijih trgovačkih centara.
Znakovito je, međutim, da se u većini slučajeva radi kao po pisanom naputku, odnosno »po receptu«. Lopovi vrebaju kupce koji u »shopping« stižu automobilom. Omiljene mete su im kupci koje sa sobom nose torbice, pa »operativci iz mraka« procjene koliko bi debeo mogao biti novčanik, najdraža im je gotovina, iako im nisu mrske ni kreditne kartice.
Kada se žrtva vraća iz kupovine s punim vrećicama, obično nakon otvaranja auta, odlaže torbicu na suvozačevo mjesto te počne slagati kupljene stvari u prtljažnik.
Žrtva je tako zabavljena pospremanjem potrepština i »paf«, neki momak sa šiltericom već se udaljava s torbicom koja je bila na suvozačevu sjedalu.
Žrtva obično biva šokirana i ubrzo shvati da jurnjava za lopovom ne bi imala smisla, pa slučaj prijavi policiji. Policiji do dolaska na »mjesto zločina« u prosjeku treba deset, do petnaest minuta, ovisno o lokaciji. Dok žrtva objasni što se dogodilo i opiše počinitelja protekne barem još pet minuta, a u pravilu se događa da je okradeni lopova vidio samo s leđa i ne zna je li mu lice okruglo ili duguljasto, ne zna mu boju očiju, ni oblik nosa, a eventualno se sjeća kako je bio odjeven. Sigurno je samo da su vješti lopovi našli još jednu žrtvu koja će ostati bez »božićnice«.
Scenariji je, rekli smo, u osnovi isti, ali lopovi s vremenom postaju domišljatiji, pa bi se mogli natjecati i za pokoju nagradu za inovatorstvo.
Prema podacima Policijske uprave zagrebačke zabilježen je pad provala i krađa iz automobila. Treba, međutim, reći da su neke žrtve i same kumovale razvoju događaja koji lopovima idu na ruku. Događa se, naime, da zaboravni vozači ne zaključaju automobil, a i ne slute da grabljivci vrebaju baš na takve žrtve. Čak ako je auto i zaključan, a na sjedalu je ostavljena torba, novčanik ili mobitel, spretnom lopovu u prosjeku treba 30 sekundi da se domogne ponuđenog plijena.
Iako počinitelji najčešće kradu vredniju, tek kupljenu robu (koju kupci nerijetko odlože u vozilo da bi se vratili po još neku sitnicu), te jakne i ženske torbice s novčanicima i mobitelima u džepovima, događa se da je neizravna šteta mnogo veća nego da su im ukrali netom kupljene potrepštine. Naime, lopovi se često okoriste nečijom kreditnom karticom na obližnjem bankomatu. Uzaludna su, izgleda, sva upozorenja da se ceduljica s PIN-om nikad ne drži na istom mjestu s bankovnom karticom. Time šteta postaje višestruko veća, iako su vlasnici bankovnih kartica bezbroj puta upozoreni da se PIN pamti, ili se barem drži na mjestu nedostupnom onima koji bi karticu mogli zloporabiti.
U takvom slučaju banke svojim klijentima mogu ponuditi malu ili nikakvu nadoknadu nastale štete. Tako, na primjer, Privredna banka ne nadoknađuje štetu, doznajemo od njenog voditelja odnosa s javnošću Dražena Dumačića:
»Svu štetu nastalu zlouporabom izgubljene ili ukradene kartice, snosi osnovni korisnik kartice do trenutka kada Privredna banka Zagreb ili PBZ Card zaprime pisanu prijavu gubitka ili krađe kartice.
Osnovni korisnik kartice u cijelosti odgovara za sve troškove kod kojih je potrebna identifikacija PIN-om«.
U Zagrebačkoj banci, pak, nešto drugčija priča. Naime, banka također ne nadoknađuje štetu, ali u slučaju da se kartica blokira istog dana kad je i »nestala«, njen vlasnik odgovara za troškove u iznosu do 100 eura, dok se eventualna viša terećenja računa - anuliraju.
Eventualnu satisfakciju žrtva može doživjeti u slučaju da se lopov padne u ruke policiji i da za nedjelo bude primjereno kažnjen, a prema sudskoj praksi kazne za takva nedjela kreću se od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Više od 5000 provalnih krađa u automobile
Na području cijele Hrvatske policija prosječno zabilježi više od 5000 provalnih krađa u automobile, od čega na PU zagrebačku otpada polovica provala. Tako je u prvih devet mjeseci ove, 2008. godine zabilježeno je 1060 teških krađa provaljivanjem u automobile, dok je u istom periodu 2007. godine zabilježeno njih 1326, što znači pad od 20,1 posto. Počinitelje, koji su najčešće ovisnici o drogama, u ovakvim slučajevima teško je pronaći, iako policija bilježi veću stopu razriješenosti tih kaznenih djela za 2,4 posto, kao i bolju stopu naknadne otkrivenosti za 2,1 posto u odnosu na 2007. godinu. Od spomenutih 1060 krađa iz prvih devet mjeseci 2008., razriješeno je tek njih 277, dakle niti četvrtina.

Najviše krađa ispred sesvetskog Getroa
U prvih je jedanaest mjeseci ove godine 2008. godine zabilježeno je više od 50 krađa i provala u motorna vozila, pri čemu su provalnici bili uspješni u 24 slučaja. Najviše krađa, čak 10, bilo je na parkiralištu sesvetskog Getroa i Metroa, dok je na istom mjestu bezuspješno provaljeno u devet automobila. Drugo mjesto drži zagrebački Super Konzum na adresi Dubravica bb., dok treće mjesto dijele jankomirski Metro i Mercatone iz Gospodarske ulice u Zagrebu. Većina zagrebačkih trgovačkih centara ima videonadzor i koristi usluge zaštitarskih tvrtki, no ni to ne obeshrabruje lopove, čak ni u krađama usred dana.