'Trebamo giljotinu propisa koji koče gospodarstvo'

Jedan od mlađih najuspješnijih poslovnih ljudi u Hrvatskoj u posljednje je vrijeme izrazito eksponiran u medijima zbog buke koja se podigla u javnosti iznenadnom najavom jednog drugog uglednog poslovnjaka, Hrvoja Prpića, o poslovnom odlasku iz Hrvatske te zbog aktualne problematike izmjena Zakona o radu i najava sindikalnih lidera javnih uposlenika o općem štrajku. U pozadini svega je duboko nezadovoljstvo cijele poslovne zajednice uvjetima poslovanja u Hrvatskoj.

Saša Cvetojević uspješan je poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom u zdravstvenom sektoru, mobilnim telekomunikacijama te u distribuciji robe široke potrošnje. Vlasnik je i suvlasnik nekoliko tvrtki te zdravstvenih ustanova koje posluju na hrvatskom tržištu. Specijaliziran je za upravljanje ljudskim resursima ,upravljanje projektima i zdrastvenim institucijama, te poslovne pregovore.

Vrlo je aktivan član CRANE-a, hrvatske mreže poslovnih anđela, odnosno privatnih investitora zainteresiranih za ulaganja u proizvodne i inovativne tvrtke u vrlo ranom stadiju razvoja. Tijekom dosadašnjeg investiranja, stekao je iskustvo u predstavljanju projekata investitorima na EU i SAD tržištu. Neki od projekata u koje je investirao već posluju kao etablirane tvrtke na domaćem i stranim tržištima. Član je Hrvatske udruge poslodavaca te Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva. 2012. godine sa još trojicom suosnivača pokreće ZIP, Zagrebački inkubator poduzetništva, gdje radi na mentoriranju i pomaganju mladim poduzetnicima.

S obzirom na skupštinsku proceduru o izmjeni ZOR-a, sindikalne najave općeg štrajka, naglašeno nezadovoljstvo poduzetnika uvjetima poslovanja, u zemlji se u ovo krizno gospodarsko vrijeme stvorilo puno negativnog naboja. Recite što bi prema vašem mišljenju trebala učiniti Vlada Republike Hrvatske s obzirom da je ona najodgovornija institucija za stanje u zemlji?

Vlada mora krenuti u promjene, oštro i bez kompromisa. Smanjenje administriranja i ukupnih troškova uprave su prvi koraci. Nužno je i ubrzati internetizaciju svih državnih službi i smanjiti broj mjesta na kojima se poduzetnik susreće sa šalterom.

Koje su stvari najgore u našoj zemlji za poslovanje? Što bi trebalo odmah mijenjati i na koji način?

Najgore za poslovanje je postupanje administracije. S mnogo izvora dolazi uvjeravanje da kreatorima ekonomske politike nije u cilju proganjanje poduzetnika zbog bizarnih administrativnih pogrešaka koje ne stvaraju stvarnu štetu sustavu. I sam vjerujem u to, jer znam kako je administracija postavljena i koliko su godine negativne selekcije naštetile sustavu.

Odmah ne možemo mijenjati ništa bitno i to je problem. Vidite koliko je teško izmjeniti par članaka ZOR-a. Oni koji do sada nisu osjetili krizu, ukopani su u svojim obrambenim pozicijama i ne popuštaju ni za milimetar. Bez obzira koliku štetu čine gospodarstvu.

Problemi nisu nastali preko noći i ne mogu se riješiti potezom čarobnog štapića. Za početak, trebamo administrativnu giljotinu, koja bi stavila van snage propise koji kolidiraju i koji otežavaju svaki poduzetnički pothvat.

Koje biste najgore primjere iz poduzetničke prakse izdvojili u, kako volite reći, Apsurdistanu?

Traženje potvrde o plaćenim porezima i doprinosima koja se prilaze na gotovo svako mjesto gdje dolazite u doticaj s državom. Zakoni propisuju da jedno državno tijelo ne smije tražiti od stranke podatke koje drugo državno tijelo ima. No, s druge strane, znajući brzinu i efikasnost administracije, možda je i bolje da sami ishodujemo i donesemo potvrdu na šalter, u protivnom bi, vjerujem, čekali tjednima da oni to ishoduju.

Nadalje, ta potvrda se plaća. Ona je istinita samo u trenutku izdavanja, a vrijedi i do 30 dana. Već par minuta nakon izdavanja, porezni dug se može povećati. Koji je smisao traženja i naplaćivanja te potvrde?

Dodatno, službenici porezne uprave više ne izdaju istu u jednom danu. I njih izdavanje tih potvrda zamara i ne bave se puno bitnijim stvarima. Sve to skupa se može riješiti putem interneta u minuti i bez dodatnih troškova za korisnika, a uz veću sigurnost i smisao za tražitelja potvrde.

Koliko je kod nas problem nepotizam, korupcija...?

Manje nego što je percipirano u javnosti. Pogotovo zadnjih godina.

Razmišljate li Vi o odlasku iz Hrvatske?

Ja puno razmišljam o raznim stvarima, pa tako i o tome. U jednom intervjuu su stavili u naslov Saša Cvetojević svaki dan razmišlja o odlasku iz Hrvatske, što je bilo potpuno istrgnuto iz konteksta onoga što sam ja rekao.

Razmišljati nije problem, promišljati i odvagnuti sve opcije je osnova poduzetništva. Problem je nagovarati druge, a sam to ne učiniti. Onaj tko stvarno želi otići, otići će.

Recite što je, prema vašem mišljenju, problem kod javne potrošnje? S obzirom na to da taj segment proračuna najviše kasni s reformama, izmjenama, kako bi trebalo smanjivati potrošnju i je li to uopće izvedivo?

Zdravstvo je po ukupnoj potrošnji 'rak rana' po troškovima i po trendovima. Sudstvo je posredno, na kratki rok - ogroman problem. Ne po direktnim troškovima, već po strahovitim troškovima koje gospodarstvo trpi zbog sporosti i ne postupanja sudova.

Treći problem nisu mirovine (jer po meni, nešto što ne mogu riješiti nije problem, već konstanta) već školstvo i visoko obrazovanje te znanost. Opet, trošak izdvajanja nije osnovni problem. Problem je oportunitetni trošak koji gospodarstvo trpi zbog toga što mnogi kadrovi koji izlaze iz sustava nemaju potrebnu zapošljivost.

Nekad je trošak vremena provedenog u nekim obrazovnim ustanovama veći od vrijednosti koju po završetku možete materijalizirati temeljem tog obrazovanja. Nadalje, znanost nam ne daje dodanu vrijednost i nije motor razvoja gospodarstva.

Kakva je situacija u nama konkurentnim zemljama što se tiče poslovanja. Usporedite nas sa susjedima, na primjer sa Srbijom, pa sa srednjoeuropskim zemljama, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska ili sa zapadnoeuropskim odnosno starim članicama EU.

U mnogim segmentima Srbija je značajno zaostajala, no brzo nas sustiže. Poljska nije usporediva jer su daleko odmakli i praktički izašli iz krize.

Mene fascinira podrška businessu u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji ili Izraelu. Primjerice brzina otvaranja tvrtke u Velikoj Britaniji (u jednom danu) ili sve promjene vezane za poslovanje u Sjedinjenim Američkim Državama za koje ne morate ići bilježnicima, već možete sve napraviti s drugog kraja svijeta. Mi previše kompliciramo i zakonodavnim okvirom lovimo lopove, umjesto da zakonima propišemo osnove, a postupanjem rješavamo malformacije i s tržišta efikasno odstranjujemo one loše.