Treba zaštititi potrošnju građana

Hrvatsku čeka porezna reforma koja će donijeti nove porezne oblike, poput poreza na imovinu i poreza na kapitalnu dobit i dividendu i veću opću stopu PDV-a, koji prema informacijama kojima raspolažemo skače na 25 posto. Ekonomski analitičari podržavaju izmjene u fiskalnoj politici, ali upozoravaju da se mjere moraju donijeti u jednom dahu i da je nužno zaštititi potrošnju građana, inače će veći PDV izazvati sličan učinak kao omraženi 'krizni porez' na koji se odlučila vlada Jadranke Kosor.

Najotvorenije je nastupio Damir Novotny, nezavisni analitičar, koji napominje da bi povećanje opće stope PDV-a moglo poslati pogrešan signal građanima. Zato se zalaže da se sve mjere moraju donijeti istodobno tako da porezna reforma ostvari svoju primarnu ulogu, odnosno da se osigura razvoj gospodarstva, a ne puko punjenje proračuna. »Nisam izričito protiv povećanja PDV-a, ali u tom slučaju mora se uvesti međustopa na prehrambene proizvode. Diferenciranim stopama treba se poticati potrošnja građana, a cijena hrane u Hrvatskoj previsoka je i zbog PDV-a«, jedan je od prijedloga koji zagovara Novotny. Da će podizanje opće stope PDV-a izazvati poskupljenja, uvjeren je i Zdeslav Šantić, glavni analitičar SG-Splitske banke. »Negativne posljedice ponajprije mogu biti vidljive kroz rast cijena, pogotovo u segmentu onih dobara i usluga gdje je cjenovna elastičnost niska, poput prehrambenih proizvoda«, kaže Šantić, koji napominje da će prihodi proračuna prije svega ovisiti o međustopama o kojima detalji još nisu poznati. Zato se poput Novotnyja zalaže za istodobno donošenje mjera, jer bi se time ublažili nepovoljni utjecaji povećanja opće stope i ukidanja nulte stope PDV-a, što će biti nužno nakon ulaska u Europsku uniju. »Standard građana može se, na primjer, povećati kroz neoporezivi dio dohotka i kroz efikasniji sustav socijalne skrbi zaštititi najugroženije skupine stanovništva«, kaže Šantić, pa dodaje da od nulte stope PDV-a koristi imaju i najbogatiji slojevi stanovništva. Prema najavama ministra financija Slavka Linića, Vlada će od 1. ožujka opću stopu PDV-a podignuti na 25 posto, ali će negativni utjecaj većeg opterećenja ublažiti međustopama na sve turističke usluge, a ne samo na smještaj na koji se i do sada obračunavala stopa PDV-a od 10 posto. Posebna stopa bit će određena i za dječju hranu, obuću i odjeću te za obrazovanje, a još se raspravlja i kako PDV-om pomoći izvoznicima. Nulta stopa PDV-a na socijalno osjetljive proizvode poput kruha, mlijeka, knjiga i lijekova zadržat će se do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

»Ponovno se pokazuje da su vlasti najagilnije kada je riječ o porezima, čak i onda kada porezi nisu glavna prepreka ostvarivanju ekonomskih ciljeva«, komentar je ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb Sandre Švaljek, koja upozorava da ad hoc donošenje izmjena za sobom povlači pitanje koliko je dobro procijenjen učinak na gospodarstvo, a ističe da međustope mogu vrijediti tek do sredine 2013. kada ćemo zbog ulaska u Europsku uniju broj sniženih stopa PDV-a morati svesti na dvije. Porezna reforma donosi i brojne troškove za tvrtke i državu. Naime, čak i kada im je cilj porezno rasterećenje, novi porezni oblici i izmjene poreznih pravila donose troškove za poduzetnike, na što upozorava Švaljek. To se odnosni na prilagodbu računovodstvenih programa, edukaciju radi upoznavanja s novim propisima, eventualno angažiranje konzultanata. Te će troškove imati i porezna administracija, koja će uz to morati tiskati nove obrasce te uputiti korisnike o njihovu korištenju. Ti troškovi nisu procijenjeni, a dovoljno je napomenuti da sve tvrtke moraju platiti prilagodbu računovodstvenih programa kako bi mogle obračunavati višu stopu PDV-a. Ekonomistica upozorava da pored troškova reforme treba imati na umu i druge potencijalne probleme. Tako je, na primjer, sličan porezni oblik onome koji se predlaže kod oporezivanja imovine bio u primjeni od 2001. do 2007. godine, ali je ukinut kao neustavan. Ipak, analitičari se zalažu za oporezivanje imovine jer takav namet rješava i pitanje tržišta najma nekretnina, snižava cijene nekretnina i dobra je podloga za rasterećenje rada. »Za porez na imovinu zalažem se već 10 godina, ali prvo treba napraviti reformu lokalne uprave i samouprave kroz smanjenje broja lokalnih jedinica. Slično je napravila Poljska, koja je prepolovila broj okruga, a potom uvela nove porezne oblike koji se prikupljaju na lokalnoj razini, ali se dijele kroz model fiskalne solidarnosti između lokalnih jedinica i države«, kaže Novotny te napominje da je oporezivanje imovine nužnost i da su ga uvele brojne države, uključujući i susjednu Bosnu i Hercegovinu.

Uz veći PDV i porez na imovinu, Vlada će uvesti, odnosno vratiti, porez na kapitalnu dobit i dividendu. Iako je takav porezni oblik uobičajen u zemljama Europske unije i poznaje ga većina zemalja u okruženju, analitičari smatraju da njegovo uvođenje, iako je potrebno, neće izazvati veći priljev sredstava u državni proračun, naročito kad se zna da će se istodobno donijeti odredba po kojoj će reinvestirana dobit biti oslobođena od oporezivanja. Pritom valja naglasiti i da Vlada namjerava zaštititi male dioničare i razvoj tržišta kapitala na način da odredi iznos dividende koji nije oporeziv. »Kod oporezivanja dividendi osim pitanja jednakog tretmana dohodaka od kapitala, odnosno kamata, dividendi, kapitalnih dobitaka, moglo bi se pojaviti i pitanje fiskalne opravdanosti ako se istodobno uvede i porezno oslobođenje reinvestirane dobiti«, upozorava Švaljek. A da proračun neće imati značajne prihode od tog poreznog oblika, uvjeren je Novotny, koji se unatoč tome zalaže za penalizaciju isplate dividendi. »Za ubiranje prihoda porezom na kapitalnu dobit i dividendu je prekasno, jer su ozbiljne kompanije, poput onih u telekomunikacijama i banke, već iznijele dobar dio zarade, a oporezivati naša jadna mala poduzeća je smiješno«, kaže Novotny, koji se zalaže za manju stopu poreza na dobit zbog konkurentnosti, s obzirom na to da zemlje u okruženju imaju stopu od samo 10 posto. Ta će ideja vjerojatno naići na plodno tlo, jer je Linić već najavio da se razmišlja o snižavanju stope poreza na dobit i ponovnom uvođenju instituta zaštitne kamate, ali tek u drugoj polovini godine. Zapravo, prema planu koji je djelomično iznijela Vlada, u prvom dijelu 2012. donijet će se tek jedan dio mjera, dok će se prava porezna reforma i rasterećenje gospodarstva ostaviti za drugu polovinu godine, kada se sprema i prvi rebalans proračuna.

Analitičari smatraju da je to pogrešan potez jer bi djelomična reforma mogla dovesti do šoka građana i smanjenja potrošnje, koje će nas umjesto u rast BDP-a ponovno gurnuti u krizu izazvanu smanjenom potrošnjom. Zato očekuju od predsjednika Vlade da čitav sustav mjera iznese čim prije pred građane. »Predsjednik Vlade mora izaći pred narod i reći što ima, ne može se to raditi po okruglim stolovima«, poručio je Novotny vrlo otvoreno.