Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2023

Trčanje za trendovima: Tehnološke tvrtke u želji za inovacijom zapostavljaju svoje osnovne proizvode

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Anamarija Mujanović  

Trčanje za trendovima: Tehnološke tvrtke u želji za inovacijom zapostavljaju svoje osnovne proizvode

orisnici Googlea već se duži niz godina žale da na najpopularnijoj internetskoj tražilici ne mogu pronaći adekvatne odgovore na svoje upite, pa tako jednostavna pretraga za ‘najbolje računalo za gaming‘ vodi do stranice kojom dominiraju sponzorirane objave umjesto korisnih savjeta o tome koje računalo kupiti.

Rezultati koje korisnici dobivaju prepuni su sadržaja niske kvalitete optimiziranog za tražilice i osmišljenog da generira profit za izdavača, a ne da pruži visokokvalitetne odgovore. Pojednostavljeno rečeno, Googleova vodeća usluga trenutno je smiješna.

No, kako prenosi Business Insider, Google nije jedini tehnološki div čiji temeljni proizvod polako propada. Facebook, društvena mreža u vlasništvu Mete, izvorno osmišljena za povezivanje s prijateljima i kolegama, neprestrano preplavljuje feedove svojih korisnika sponzoriranim ili ‘preporučenim‘ sadržajem te se čini da stvari koje korisnici zapravo žele vidjeti zakopava pod ono što njegov algoritam odluči da je relevantno.

Isti se ‘fenomen‘ događa i kod Amazona, najpoznatije web trgovine koja je svoj put prema slavi počela isključivo kao internetska knjižara. Amazon je svojim korisnicima gotovo onemogućio pronalaženje visokokvalitetnog proizvoda koji žele, umjesto toga ih preusmjerava na stranice ispunjene oglasima za proizvode niske kvalitete od prodavača koji itekako znaju iskoristiti algoritam u svoju korist.

Sva ova online iskustva rezultat su podređenosti tehnoloških divova cijeni dionica tvrtke. U svojim počecima, tehnološke su tvrtke osmišljavale jednostavne načine kako da svojim korisnicima olakšaju život, a njihov razvoj potaknuo je nevjerojatnu popularnost i rast Silicijske doline; vrijednosti tvrtki su skočile, rast prihoda bio je eksponencijalan, a novi korisnici samo su pristizali.

Želja za ‘starom slavom‘
Posljednjih godina jednostavna matematika diktirala je usporavanje kako se smanjuje broj ljudi koji se pridružuju redovima novih online korisnika. Ovo usporavanje izazvalo je krizu u Dolini. Tehnološke tvrtke posljednjih su se nekoliko godina mučile u pronalasku nekog novog puta za rast koji će im omogućiti povratak na ‘staru slavu‘. U tom su procesu mnoge od njih potpuno napustile svoju izvornu misiju i pribjegle ‘hiper-monetizaciji‘ svake interakcije s klijentima u pokušaju da izvuku prihode od svojih naslijeđenih proizvoda i privuku Wall Street.

Pojedini tehnološki giganti odlučili su potpuno napustiti ideje koje su ih proslavile u očajničkom pokušaju obnove relevantnosti. Najbolji primjer ovakve potrage za ‘ponovnom slavom‘ je Meta koja je postala najuspješnija tvrtka za društvene medije jer je imala relativno jednostavan i atraktivan način za komunikaciju s prijateljima.

Tijekom godina, tvrtka je prikrila velik dio svog osnovnog proizvoda iza iscrpljujućeg sponzoriranog sadržaja i zbrkanih pomoćnih značajki. Kao rezultat toga, broj ljudi koji koriste Facebookove aplikacije lagano opada, a nekoć eksplozivan rast prihoda je posustao. Ali umjesto da pokuša natjerati ljude da ponovno požele koristiti njene proizvode, tvrtka je odlučila usmjeriti veleprodaju na metaverzum.

Namjera izvršnog direktora Marka Zuckerberga je očito posjedovati neku vrstu ‘drugog interneta‘, sljedećeg mjesta gdje se korisnici druže. Tvrtka je prošle godine potrošila više od 13 milijardi dolara na pokušaj ostvarenja metaverzuma. Danas o metaverzumu malo tko priča, a Metine najpopularnije platforme, Facebook i Instagram nisu ni blizu onoga što su u počecima bile.

Ovo nije prvi put u povijesti da je neka tvrtka pokušala napustiti svoju osnovnu djelatnost samo da bi joj se to raznijelo. Uzmimo General Electric, nekoć moćnog titana američke proizvodnje. U svojih prvih 100 godina GE se usredotočio na ono u čemu je bio najbolji: na izgradnju stvari. Bilo da se radilo o dijelovima aviona ili žaruljama, GE je bio proizvodna sila. Ali kada je bivši glavni izvršni direktor Jack Welch preuzeo dužnost 1980-ih, fokus GE-a počeo se pomicati od svoje izvorne djelatnosti.

Welch je progutao tvrtke poput NBCUniversala i ulijevao novac u sporedne tvrtke poput svoje podružnice za financijske usluge, GE Capital. Tijekom financijske krize 2008., GE Capital je postao veliki teret za tvrtku koja je bila prisiljena rasprodati mnoge svoje poslovne jedinice kako bi preživjela.


Komentari članka

Vezani članci

Dobro da Zagorje nema more i njive. Ima industriju

18.09.2026.

Zagorci su bili osuđeni očuvati i razvijati industriju. Koja sada ima udjel od 40 posto u županijskome BDP-u

Jačanje ekonomske aktivnosti. HNB očekuje ubrzanje rasta BDP-a do 2,8 posto

15.09.2026.

Nakon dva tromjesečja usporavanja rasta BDP-a, Hrvatska narodna banka u trećem kvartalu ove godine očekuje ubrzavanje ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini, objavili su u najnovijem Biltenu.

Josip Ergović: Hrvatskim investicijama najveća su kočnica spora administracija i pravna nesigurnost

14.09.2026.

NEXE Grupa u posljednjih je pet godina investirala 142 milijuna eura, od čega 94 milijuna u tvornicu cementa NEXE d.d. Uoči CRANE Foruma koji se održava 12. rujna, predsjednik uprave NEXE-a Josip Ergović govori o investicijskoj klimi u Hrvatskoj, zelenoj

Google u Finskoj ulaže 13 milijardi eura u razvoj podatkovnih centara i zelene energije

14.09.2026.

Investicija najavljena u Finskoj najveće je pojedinačno ulaganje Googlea u Europi dosad, a osnovni su ciljevi širenje digitalne infrastrukture na ekološki način i poticanje gospodarskog rasta

Krešimir Paić: Kako je hrvatska pamet osvojila Zapad?

09.09.2026.

Kada su 1998. Krešimir Paić i njegov poslovni partner pokrenuli Eccos, imali su tri zaposlenika, dvije prostorije i poslove ugradnje alarma po obiteljskim kućama. Danas je riječ o visokotehnološkoj kompaniji sa više od 170 zaposlenih, oko 2000 realizirani

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1370 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 529 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk