Traže se ribarski brodovi i manji obiteljski krstaši

U Hrvatskoj djeluju 33 brodogradilišta i 100 proizvođača brodica za sport i razonodu. Tu su ubrojeni i proizvođači radnih brodica. Proizvodnjom plovila bavi se 15 brodogradilišta i 90 proizvođača, dok se ostali bave popravkom i održavanjem plovila. Na otocima djeluju ukupno 32 tvrtke koje se bave proizvodnjom brodica, i to najviše na Korčuli i Murteru.

Prema riječima Marija Polla, tajnika Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Županijskoj komori Rijeka, procjene govore da je potkraj 2008. godine u maloj brodogradnji bilo zaposleno oko 2400 radnika. U taj broj nisu uračunati radnici zaposleni kod obrtnika.

»Taj broj se početkom 2009. počeo smanjivati i procjenjujemo da je dosad pao za oko 10 posto, odnosno na oko 2200 radnika«, ističe Polla. Dodaje kako do sada nisu rađene detaljnije analize o broju radnika u tvrtkama proizvođačima brodske opreme, jer se gotovo sve te tvrtke bave i drugim djelatnostima.

Za prošlu godinu još nisu obrađeni podaci vezani uz izvoz plovila, no u 2007. godini je izvezeno 230 plovila u ukupnoj vrijednosti od 30,8 milijuna dolara, što je bilo oko sedam posto više nego 2006. godine. S obzirom na to da je u četvrtom tromjesečju 2008. došlo do usporavanja, Polla procjenjuje da je izvoz u 2008. bio na razini prethodne godine. Kriza se više osjeća u segmentu većih jahti na svim tržištima, dok se u segmentu manjih brodica kriza ogleda u promjeni potražnje. Naime, umjesto brodica za obiteljska krstarenja, traže se radne verzije (ribarske).

Polla ističe kako je prodaja usporena na svim tržištima, ali s obzirom na pristupačne cijene i dobru kvalitetu pozitivna kretanja mogu se očekivati u segmentu manjih plovila s prvim naznakama prestanka krize koja je kod širokih masa više psihološke prirode. No, zbog toga je opseg poslova smanjen od 10 do 70 ili čak 80 posto.

Polla kaže da su za malu brodogradnju opasne tendencije raslojavanja društva u kojem nestaje »srednji« sloj kojemu je prilagođen proizvodni program većine brodograditelja. Ekstremno bogata klijentela kupuje velika i skupa strana plovila kao simbol društvenog položaja. »Na žalost i mediji propagiraju takav mentalitet, pa praćenje svakog sajma počinje isticanjem najvećeg i najskupljeg broda s napomenom da je već prodan«, dodaje Polla.

Hrvatski mali brodograditelji za sada su nastojali očuvati stečene pozicije na osvojenim tržištima tako da, barem za sada, iskoraka na nova tržišta nema. No, postoji mogućnost i računa se na predstavljanje domaće male brodogradnje na ruskom i ukrajinskom tržištu, naglašava Polla.

Najveće zanimanje za plovila iz domaćih malih škverova pokazuju potencijalni kupci iz Italije, Slovenije, Njemačke, Austrije, Velike Britanije. No da bi se snažnije nametnuli tim tržištima potrebni su krediti za financiranje proizvodnje za nepoznatog kupca, objašnjava Polla. Takvih kredita u posljednje vrijeme nema ili su preskupi.

Jedrilice iz hrvatskih brodogradilišta najviše se izvoze u Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Nizozemsku, a motorne brodice u Italiju, Sloveniju i Austriju.
U Hrvatskoj djeluje i Klaster male brodogradnje koji okuplja 29 članica (od toga 14 brodograditelja), u kojima je ukupno zaposleno više od 1150 djelatnika. Dosad je Klaster svoje članice predstavio na sajmovima u Düsseldorfu, Zagrebu i Šibeniku, dok su na sajmovima u Genovi, Portorožu i Rijeci bile predstavljene s ostalim članicama Udruženja male brodogradnje Hrvatske gospodarske komore.

Obnova čarterske flote

Problemi brodograditelja uvijek su slične naravi, objašnjava Polla. »Stari« problemi su primjerice vezani uz provođenje ekoloških normi, nedostupnost kredita za financiranje proizvodnje i plasmana brodica i jahti, nedostatak obrazovnih programa za radnike u brodogradnji. »No, neke stvari su ipak pomaknute s mrtve točke«, napominje Polla i dodaje da su ministarstva upoznata s proizvodnim mogućnostima male brodogradnje, a radi se na realizaciji programa obnove ribarske i turističke flote. Kao poticaj maloj brodogradnji predlaže se obnova čarterske flote prema istom ili sličnom modelu te gradnja većeg broja vezova.

Udruženi brodograditelji i proizvođači opreme

Klaster male brodogradnje osnovalo je 15 brodograditelja (i 13 proizvođača opreme, odnosno servisera), a najznačajniji među njima su AD Brodovi iz Solina, Elan motorni brodovi, Montmontaža-Greben, Nautički centar Prgin (NCP), Pičuljan marine, Prinz Adriatic i SAS Vektor.

Najveći mali škver ima 310 zaposlenih

Po broju zaposlenih najveći su Remontno brodogradilište Šibenik s 310 i Montmontaža Greben sa 150 radnika. Najmanji su Inoplast s pet i Bimex-Prom sa šest zaposlenih.

Rasprostranjenost malih brodogradilišta po županijama
• Istarska županija: 2 brodogradilišta
• Primorsko-goranska: 27, od toga 10 na otocima
• Krapinsko-zagorska: 1
• Karlovačka: 1
• Sisačko-moslavačka: 5
• Varaždinska: 2
• Virovitičko-podravska: 1
• Osječka: 1
• Zadarska: 12, na otocima 3
• Šibensko-kninska: 12, na otocima 6
• Splitsko-dalmatinska: 29, na otocima 2
• Dubrovačko-neretvanska: 12, na otocima 11
• Zagrebačka: 8
• Grad Zagreb: 18