Totalni fijasko liberalizacije tržišta električnom energijom

Unatoč velikim očekivanjima, liberalizacija tržišta električnom energijom u Hrvatskoj pokazala se, nažalost, fijaskom.

Opskrbljivači se, jedan za drugim, polako "povlače" iz igre, a među posljednjima je tvrtka "220V", čiji su donedavni korisnici usluga zbunjeni jer im ovih dana stižu dopisi u kojima stoji kako su njihovi ugovori prebačeni "RWE Energiji".

Iz državne agencije HROTE (Hrvatski operator tržišta električne energije) to nam potvrđuju navodeći kako je "220V" svoje poslovanje "prodao" "RWE Energiji", nakon što je istu stvar učinio Hrvatski Telekom, koji je, također, nekoliko godina bio u "biznisu" sa strujom.

– Nakon prodaje portfelja krajnjih kupaca "220V" d.o.o. se povlači s tržišta u ulozi opskrbljivača – objašnjavaju iz HROTE-a.

'Kumovala' država

Inače, s tržišta opskrbe električnom energijom povuklo se čak sedam aktivnih opskrbljivača – uz već spomenuti HT i "220V", to su tvrtke "Partner Elektrik", "Korlea", "Nox grupa", "Rudnap Energija" i "i-energija".

Otkako je krenula liberalizacija tržišta, dozvolu za obavljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom dobilo je ukupno 16 tvrtki, no onih koje su se doista time bavile, dakle, išle ususret kupcima, bilo je maksimalno deset.

Sad su, pak, ostale tri – Hrvatska elektroprivreda, koja je i nakon ukidanja monopola ostala najmoćnija zadržavši 90 posto hrvatskih kućanstava, "RWE Energija" kao drugi najjači igrač, te slovenski GEN-I.

Dok iz HROTE-a navode kako su opskrbljivači gasili svoje poslovanje unatrag pet godina, naš sugovornik Nenad Kurtović, savjetnik za energetiku u udruzi "Splitski potrošač", tvrdi kako se povlačenje, zapravo, dogodilo u zadnja tri mjeseca.

– Takvoj situaciji uvelike je kumovala država, i to tako što je prisilila opskrbljivače da otkupljuju električnu energiju po cijeni od 42 lipe po kilovatsatu, koja je za čak 30 do 40 posto veća od one na burzi.

Zbog toga tržišni opskrbljivači više nisu mogli spuštati cijenu kako bi privukli kupce iz HEP-ove univerzalne usluge (prije HEP ODS, a danas HEP Opskrba, op.a.) da dođu k njima.

Nije država, međutim, time oštetila samo privatne tvrtke, nego i HEP koji, zbog svoga dominantnog položaja na tržištu, gubi na stotine milijuna kuna godišnje radi otkupa energije iz obnovljivih izvora po spomenutoj cijeni – objašnjava Kurtović.

Za neuspjelu liberalizaciju tržišta električnom energijom i opstanak tek tri opskrbljivača, krivi su, prema njegovim riječima, i sami potrošači.

– Čak 90 posto kućanstava ostalo je u HEP-ovoj univerzalnoj usluzi premda su im neki drugi opskrbljivači nudili povoljnije uvjete i bolju cijenu. U pitanju je vjerojatno bio strah od nepoznatog, odnosno skeptičnost prema novim davateljima usluge, ne znam što drugo.

Besplatan raskid

Osim toga, i država je indirektno kupce odvlačila od toga da odu od HEP-a jer im je čak tri godine trebalo da omoguće potrošačima koji su prešli privatnim opskrbljivačima dobivanje jedinstvenog računa za mrežarinu i za opskrbu. Oni su, dakle, do 1. siječnja 2017. godine dobivali dva računa za struju, jedan od Hrvatske elektroprivrede, a drugi od tržišnog opskrbljivača, što je za većinu kupaca bilo prilično zbunjujuće – drži Kurtović.

Našeg sugovornika pitamo kako se na potrošače konkretno odražava novonastala situacija, što oni mogu učiniti kad njihov opskrbljivač ugasi poslovanje i proda ga nekom drugom, kao što je slučaj s tvrtkom "220V".

– Ono što kupci električne energije moraju znati jest da je njihova odluka hoće li, na ovom konkretnom primjeru, prijeći "RWE Energiji", koja će ih vjerojatno uputiti u svoje opće uvjete poslovanja i cjenik, odnosno tarife. Oni se, naime, mogu odlučiti i za drugog opskrbljivača iako više nemaju puno izbora.

Ljudi se boje i pitaju nas hoće li morati plaćati penale zbog tog prelaska, no mi im objašnjavamo kako je raskid ugovora besplatan i zbog toga ne bi smjeli imati nikakve dodatne troškove. Prije nego što prijeđu novom opskrbljivaču moraju, naravno, podmiriti dugove prema starom – objašnjava savjetnik za energetiku iz "Splitskog potrošača".