Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Svi 2024

Topi se europski novac, zaboravite na izdašne regionalne potpore

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Josipa Ban  

Topi se europski novac, zaboravite na izdašne regionalne potpore

Upozorenja da će Hrvatska iz europskih fondova u sljedećoj financijskoj perspektivi (onoj iza 2027.) imati mnogo manje novca na raspolaganju nisu nužno točna. Ni Europska komisija ne zna što će biti nakon 2027., poručuje Arijana Vela, konzultantica za europske fondove i direktorica tvrtke Avelant, s konferencije 27 Stars: Hrvatska perspEUktiva, koju je organizirala studentska udruga Financijski klub.

Tijekom panel rasprave o utjecaju EU fondova na hrvatsko gospodarstvo i što nakon 2027., Vela je rekla da će alokacija “sigurno biti manja” jer ćemo izgubiti novac iz instrumenta NextGenerationEU, no i dalje će postojati razne mogućnosti financiranja.

Dolaze promjene
Ono što će se posve sigurno promijeniti jest korištenje regionalnih potpora koje ovisi o stupnju razvijenosti pojedine NUTS 2 regije.

Velika poduzeća sa sjedištima u regiji, čija razvijenost prelazi 70 posto prosjeka EU-a, na regionalne potpore neće moći računati. Takva je situacija već u Zagrebu, a uskoro bi se mogla proširiti na Jadransku regiju pa i ostatak Hrvatske, objašnjava Vela.

Osim regionalnih potpora, ostaje pitanje kakva će se politika raspodjele novca voditi na europskoj razini. “Do 2021. najviše se govorilo o financiranju zelenog i digitalnog, a sada je digitalno nestalo iz fokusa. U fokusu ostaje zelena tranzicija, financiranje brige o zdravlju, ali i oružja”, kaže Vela, dodajući da disrupcije vrlo brzo i neplanski promjene kompletan sustav potpora Europske unije.

Dakle, vrlo je nezahvalno danas raspravljati o tome što će biti nakon 2027. Ono o čemu se može i mora raspravljati jest kako trošimo novac svih poreznih obveznika EU-a. Posebno je to važno jer trenutno na raspolaganju imamo čak 25 milijardi eura. Novac je to s kojim bi država mogla napraviti bitnu razliku te odrediti budućnost našeg razvoja. Do sada, pak, to nije bilo slučaj, a hoće li biti – pitanje je.

Matej Bule iz Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke kaže da ranijih 10 milijardi eura, što zbog ekonomske krize i drugih razloga, nismo uložili u rješavanje strukturnih problema. Više – u gašenje požara. U budućnosti bi taj ekonomist stoga više volio da “imamo cjelovit način programiranja”.

Ne možemo graditi samo autoceste, a da ne razmišljamo o tome kako ćemo na njih priključiti brze ceste, a na brze ceste lokalne ceste i slično. Dakle, kaže Bule, svim ulaganjima treba pristupati cjelovito jer ovako ispada da patimo od sindroma nedovršenosti. I to u gotovo svemu.


Komentari članka

Vezani članci

U Fiskalizaciju 2.0 uključeno već više od 330.000 poduzetnika

15.11.2026.

Od 2027. počinje druga faza provedbe Fiskalizacije 2.0, kojom se obveza fiskalizacije eRačuna proširuje na obveznike koji nisu u sustavu PDV-a, podsjetili su iz Ministarstva financija te najavili završetak razdoblja prilagodbe tom sustavu za prvu skupinu

Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

09.11.2026.

Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk