Top pet trendova medijske industrije

Prema PwC-ovom izvješću Global entertainment and media outlook 2016–2020 u idućih će pet godina ukupni svjetski prihod od zabavne industrije i medija porasti po složenoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 4,4 % s 1,72 bilijuna dolara u 2015. na 2,14 bilijuna dolara u 2020.

Zabavna industrija i mediji dinamičan su i raznolik sektor sa stabilnim i održivim rastom. Iako taj snažan skupni rast nije jednako podijeljen među svim sudionicima u sektoru, zavidan rast i prilike mogu se pronaći u mnogim dijelovima sektora. Drastično usporavanje u nekim područjima i potpuni zastoj u drugima prisutni su istodobno s nevjerojatnim širenjem u popularnim zemljama, regijama i sektorima, čime se stvara globalni medijski krajolik obilježen promjenama u raznim aspektima.

Globalno najbrže rastući segment u idućih pet godina bit će internetsko oglašavanje koje bilježi CAGR od 11,1 %, a slijedi ga pristup Internetu s CAGR-om od 6,8 %.

Međunarodna konzultantska kuća Pwc utvrdila je pet ključnih promjena koje se odvijaju u pet dimenzija zabavne industrije i medija: demografiji, konkurenciji, potrošnji, geografiji i poslovnim modelima. Tih pet istodobnih i međusobno povezanih promjena utječu i reagiraju jedna na drugu. One bi trebale poslužiti kao ozbiljan poticaj veteranima i novopridošlicama u medijskom sektoru da se pokrenu i potraže prilike za rast na tržištima diljem svijeta.

1. promjena – Demografija: fokus na mlade potrošače

Analiza nacionalnih tržišta zabavne industrije i medija pokazuje da na globalnoj razini postoji gotovo savršena veza između relativnog broja stanovništva mlađeg od 35 godina i porasta potrošnje na zabavnu industriju i medije, što potvrđuje da su mlađi potrošači danas glavni pokretači globalnog rasta. PwC-ova analiza ukupnog rasta prihoda od zabavne industrije i medija na 10 demografski najmlađih i 10 demografski najstarijih tržišta otkriva da potrošnja na zabavnu industriju i medije na 10 najmlađih tržišta raste prosječno tri puta brže nego na 10 najstarijih tržišta. To načelo vrijedi neovisno o bogatstvu zemlje, pa bi dob mogla imati veći utjecaj na rast.

2. promjena – Konkurencija: sadržaj je i dalje glavni

U svijetu u kojem se Netflix može pojaviti u 130 novih zemalja u jednom danu lako se dođe do pretpostavke da sadržaj postaje sve homogeniji na globalnoj razini. No stvarnost je da sadržaj istodobno mijenjaju sile globalizacije i lokalizacije te da izbor sadržaja i kulture ostaju ukorijenjeni u lokalnom kontekstu unatoč tome što industrija postaje sve globalnija.

3. promjena – Potrošnja: sreća koju donose paketi

Sposobnost potrošača da osmisle i organiziraju svoju medijsku konzumaciju jedan je od najjačih trendova koji su se pojavili u sektoru. No, paketi usluga daleko su od ralja prošlosti jer su postojeći operateri, unatoč zakašnjeloj reakciji, sada opet uskočili u ring ponudivši integrirani multiplatformski sadržaj dostupan na TV-u, prijenosnom računalu, tabletu i pametnom telefonu. Kako ti modernizirani paketi usluga dobivaju zamaha, PwC-ovi analitičari vjeruju da će se većina digitalnih OTT (over-the-top) usluga za masovno tržište postupno ponovno stopiti s ponudama paketa usluga koji će podsjećati na tradicionalne pakete analognih usluga, no imat će fleksibilnije cijene i bit će dostupne na velikom broju uređaja.

4. promjena – Geografija: tržišta rasta

Poduzeća u zabavnoj industriji i medijima općenito su imala jedan skup očekivanja od razvijenih tržišta i drugi skup očekivanja od tržišta u razvoju. No dinamika se brzo mijenja uslijed pojave novih usluga koje tjeraju tržišta da se razvijaju na različite načine, što znači gospodarstava bazirana na „prilikama“, čak i unutar jedne regije, mogu imati različite uzorke rasta. Stoga se, osim na najbrže rastuća tržišta poput Indonezije, Indije i Perua, poduzeća u zabavnoj industriji i medijima moraju usredotočiti i na tržišta koja ostvaruju najveći apsolutni rast u dolarima, primjerice SAD i Kinu.

5. promjena – Poslovni modeli: transformacija s povjerenjem

Današnje tržište zabavne industrije i medija uključuje i tehnološka poduzeća koja nastoje što brže postati poduzeća za hibridni sadržaj te tradicionalne izdavače koji se pak razvijaju da postanu hibridna tehnološka poduzeća. To pokazuje da rast tehnologije i digitalizacije kida postojeće veze, istiskuje veća multifunkcionalna poduzeća kako bi stvorila prostora za manja specijalizirana poduzeća te omogućuje manjim i okretnim konkurentima da potuku poduzeća koja su se već ustalila tržištu. Postojećim agencijama za oglašavanje ovo je prilika da preusmjere svoje poslovanje kako bi postale od neprocjenjive važnosti za tržišta, a to mogu postići spajanjem sposobnosti oglašavanja putem softwarea, analitike, agregacije podataka, te izvornog sadržaja, čime će stvoriti novu „super” agenciju.