Tonu: BDP, dobit tvrtki, proizvodnja, izvoz... Rastu: nelikvidnost, nezaposlenost, inodug...

Dok se monetarni sektor, koji je izdržao prvi udar krize, postupno konsolidira, realni sektor tek čekaju najteži problemi zbog pada potražnje i povećane nelikvidnosti. Nerazmjer između ponude i potražnje za devizama realnog sektora ne može se više pokrivati nikakvim monetarnim čarobnim štapićem, nego zahtijeva odgovarajuću prilagodbu realnog sektora.

Muke u kojima će se naći nisu uvezene sa svjetskim mukama, nego su se problemi gomilali godinama. Moglo bi se kazati da na naplatu dolaze računi dugogodišnjeg rasta na krilima kredita, neusklađenosti potrošnje s onim dohotkom koji smo stvarali vlastitom proizvodnjom i izvozom, odnosno zbog zanemarivanja održivog ekonomskog rasta.

MMF, guverner i rupa
U najgrubljim crtama, to bi bio sažetak upozorenja Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke, koji je upozorio na to da državi trebaju 42 milijarde kuna za financiranje deficita konsolidirane države i refinanciranje dugova koji dospijevaju na naplatu, pozvavši vlasti da stegnu remenje i bez MMF-a.Središnja banka pomogla je koliko je mogla, a ostalo oružje kojim raspolaže mora čuvati za obranu tečaja...

I dok nam je bruto domaći proizvod (BDP) prethodnih godina rastao na krilima osobne potrošnje koja je opet bila podgrijavana zaduživanjem, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti lanjski, taj se BDP sunovratio za 6,7 posto, a industrijska je proizvodnja u prvih pet mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje u minusu od 9,4 posto, izvoz je kliznuo 28 posto, a uvoz 37 posto.

Tome treba pribrojiti činjenicu da je bruto dobit poduzeća prepolovljena u prvom kvartalu, pa ako realni sektor tek čekaju teški dani, pitanje je što će biti do kraja godine... Nelikvidnost se u Hrvatskoj pogoršava, a trenutačno je neplaćeno 16,7 milijardi kuna, zbog čega blokirane račune ima 22.751 pravna osoba. Raste i broj nezaposlenih: polovinom godine bilo ih je 11 posto više nego u isto vrijeme lani.

Inozemstvu dužniji više od bivše države
Oni koji plaće još primaju, prosječno su u travnju zarađivali 5295 kuna, realno 1,2 posto više nego istog lanjskog mjeseca. No, mnogi ni ne dosegnu taj prosjek, a njihov se broj kreće na razini dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama. Ipak, visina plaće sama po sebi ne govori o kupovnoj moći, a prosječna plaća pokriva samo 81 posto prosječne potrošačke košarice za četveročlanu obitelj. Prema računici Nezavisnih hrvatskih sindikata, ta košarica u svibnju iznosi 6628 kuna, od čega samo prehrana odnese čak 39,8 posto.

Zaposleni, kojih je u zemlji oko milijun i pol, čini se, stežu remenje na sve strane. Usporili su zaduživanje u bankama, prepolovljen je broj kupljenih auta u prvom polugodištu, promet u trgovini na malo u svibnju je u odnosu na isti lanjski mjesec pao za 19,3 posto...

Najsvježiji su podaci o vanjskom dugu oni s kraja ožujka, prema kojima je težak 39,13 milijardi eura, 4,4 milijarde eura ili 12,6 posto više nego prije godinu dana. O kolikom je iznosu riječ, jasno je kad se zna da je kompletni lanjski BDP iznosio 47 milijardi eura, a Hrvatska na leđima nosi dvostruko više duga od bivše Jugoslavije.