Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Kol 2022

Tomislav Kolman (INO): Ovu će godinu obilježiti golema narudžba noževa za mljevenje žita za njemačko tržište

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

Tomislav Kolman (INO): Ovu će godinu obilježiti golema narudžba noževa za mljevenje žita za njemačko tržište

Obrt za proizvodnju noževa u Strmcu osnovao je Dragutin Kolman još 1983., ali danas, nakon gotovo četrdeset godina, INO više ne proizvodi jednostavne noževe. Sada su to novim tehnologijama proizvedeni industrijski noževi i alati koje većinom naručuju velike tvrtke diljem Europe, pa i SAD-a i Kanade, te plasiraju dalje na tržište ili pak izravni kupci za svoje potrebe

Uvođenje prvoga numerički upravljanog stroja 2009., CNC troosne planske brusilice, bilo je prekretnica u poslovanju INO-a iz Strmca, obrta koji proizvodi industrijske noževe i alate. Iako su se te godine INO-ovi prihodi smanjili za 15 posto u odnosu na 2008., kad je počela svjetska financijska kriza, nije se dao i nastavio je sljedećih godina mnogo ulagati u nove tehnologije kako bi povećao proizvodne mogućnosti i kvalitetu svojih noževa. Stoga je njegov prosječni godišnji rast stalno između 10 i 15 posto, a 95 posto proizvoda odlazi na strano tržište.

Noževi za strance
Gradnja nove proizvodne i upravne zgrade počela je 2019., dovršena je prošle godine te se sva proizvodnja preselila u novi prostor. Iako se INO vodi kao obrt vlasnika Dragutina Kolmana, riječ je, zapravo, o poduzetništvu koje razvijaju njegovi sinovi Tomislav i Jurica. Tomislav Kolman ne želi previše povećavati proizvodnju jer smatra da sadašnja veličina INO-u savršeno odgovara kako bi se posao mogao normalno pratiti i nadzirati. Ne bi se želio pogubiti u svemu tome, kaže, nego bi htio zadržati dosadšnji obujam, kvalitetu, ljude i zdrav rast. Lani su ostvareni ukupni prihodi od 7,2 milijuna kuna i prema sadašnjim pokazateljima Kolman ove godine očekuje uobičajeni rast od 10 posto. Najvažnije je, prema njegovu mišljenju, nastaviti ulagati u nove tehnologije i dobit u razvoj. Razmišlja i o polaganu uvođenju robota i autonomnosti cijele proizvodnje te nastavku digitalizacije kako bi mogli prihvaćati velike serijske narudžbe. Doduše, serijske poslove rade već sada, ali ne visokoserijske, kako bi narudžbe moglo odraditi zasad 12 zaposlenika (tri su visokokvalificirana) i dvojica praktikanata. Sadašnji njihovi serijski poslovi, naime, nisu poslovi na kojima se radi nekoliko mjeseci, već otprilike tjedan dana.

– Glavna je djelatnost obrta proizvodnja industrijskih noževa i ostalih alata koji se upotrebljavaju za rezanje u raznim industrijama, primjerice papirnoj, metalskoj, pakirnoj, prerađivačkoj i prehrambenoj (stranoj mesnoj industriji, nap. a.) ili u recikliranju plastike i papira. Noževe izrađujemo od visokokvalitetnoga kaljenog alatnog čelika, ugljičnog čelika, brzoreznog čelika, PM i nehrđajućeg čelika, a materijal nabavljamo od dugogodišnjih provjerenih europskih dobavljača. Iskusni smo u proizvodnji različitih vrsta noževa te možemo predložiti kupcu rješenje prema njegovoj želji i potrebama. Nudimo i ostale usluge obrade metala, a prisutni smo na tržištu Njemačke, Danske, Nizozemske, Francuske, Austrije, Poljske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Da bismo se probili na strana tržišta, koristili smo se uslugama posrednika i agenata. Danas uz postojeće posredničke poslove i kupce imamo i mnogo izravnih kupaca. Zasad je teško biti konkurentan na svjetskom tržištu jer proizvođači iz istočne Azije nude jeftinije proizvode od onih koje bilo koji europski proizvođač može ponuditi. Stoga je važan omjer između kvalitete i prihvatljive cijene, koju je moguće postići novim tehnologijama, što se upravo trudimo ostvariti. Želimo svakako pronalaziti nove kupce na postojećim tržištima i širiti se na ostala europska tržišta – iznosi Kolman.

Obiteljski posao
INO je osnovao Dragutin Kolman 1983. kao domaću radinost za proizvodnju industrijskih noževa, a 1997. upisuje se u obrtni registar kao INO obrt za proizvodnju industrijskih noževa. Do 1998. obrt je​ izrađivao svoje proizvode za domaće i bivše jugoslavensko tržište, ali kako bi opstao unatoč lošem gospodarskom stanju na ovim prostorima, INO se okrenuo izradi noževa za inozemstvo. Za pokretanje obrta upotrebljavao se isključivo vlastiti novac, a za unapređenje poslovanja, odnosno nabavu novih strojeva, povremeno su korišteni kratkoročni bankovni krediti.

– Jurica i ja vrlo smo se rano zainteresirali za ovu struku. Već početkom srednje škole polako smo ulazili u radionicu i pomagali ocu. Jurica se školovao za alatničara, a ja sam završio studij strojarstva. Moja supruga Mateja preuzela je administrativni dio poslovanja, tako da je ovo zaista obiteljski posao. Voljeli bismo da ga jednoga dana preuzmu naša djeca. Ovdje, zapravo, svi sve radimo: i u nabavi, i na ponudama i u proizvodnji, a podijelili smo se oko nekih kupaca. Svatko od nas svojim znanjem i vještinama pridonosi uspjehu. Također, u našem poslu doista nije moguće biti direktor koji je stalno u uredu... A posao razvijamo tako da ubrzavamo cjelokupan proizvodni proces, posebno kvalitetu proizvoda. To postižemo, uz već spomenute investicije u nove tehnologije kako bismo išli prema industriji 4.0., i internim ujedinjenjem proizvodnih procesa: od nacrta proizvoda, laserskog rezanja, glodanja, kaljenja i završne obrade proizvoda do konačnog pakiranja. Nije lako u metalskoj industriji, ima nas proizvođača iz svih dijelova Hrvatske, ali premalo smo tržište u odnosu na Europu i svijet. Neke jednostavnije poslove, primjerice jednostavnije noževe koje smo prije proizvodili, više ne radimo; otišli su na istočno tržište. Sad imamo složenije poslove u kojima možemo biti konkurentni – naglašava Kolman.

Cijelu poduzetničku priču možete pročitati u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tijednika Lider.


Komentari članka

Vezani članci

Trideset godina osječkog BIOS-a

29.10.2026.

Od početka djelovanja poduzetničkog inkubatora oko 400 tvrtki koristilo je BIOS-ovu infrastrukturu kako bi napravilo prve poduzetničke korake. Tvrtke iz BIOS-a zapošljavaju u ovom trenutku oko 900 radnika.

Kako je berba maslina u Bolu spojila slavonsko srce i brački kamen

26.10.2026.

Ova berba ima i duboku, tihu stranu. Svaki ubačeni plod u kašetu ujedno je i tiha molitva i prisjećanje na mladu Magdalenu, suprugu Ivana Pfeifera, koja je preminula prije četiri godine usred berbe

Cilj je imati dvadeset Wandijinih lokacija u sljedeće dvije-tri godine

26.10.2026.

U projekt koji se temelji na VR-u bračni je par uložio je 700-tinjak tisuća eura, pokusni projekt mogao bi se uskoro proširiti izvan RH

Anđelki Kopić iz Štitara vrijedno priznanje za izniman doprinos razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljstva

22.10.2026.

Na netom završenom 38. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore održanom u Poreču dodijeljena su vrijedna priznanje za izniman doprinos razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljske i turističke struke. Među ponosnim dobitni

Zaljubila se u kruh pa u Osijeku pokrenula malu pekaru, sada se njezini proizvodi nude i u zagrebačkim restoranima

19.10.2026.

andra Đeri Getoš kruh od kiselog tijesta počela je raditi za svoju obitelj, brzo postala totalno zaluđena cijelim procesom, puno učila, a onda i pokrenula brend Sweet Fifty

Tag cloud

  1. 2933 članka imaju tag turizam
  2. 2755 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2022 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 719 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk