Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Kol 2022

Tomislav Kolman (INO): Ovu će godinu obilježiti golema narudžba noževa za mljevenje žita za njemačko tržište

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

Tomislav Kolman (INO): Ovu će godinu obilježiti golema narudžba noževa za mljevenje žita za njemačko tržište

Obrt za proizvodnju noževa u Strmcu osnovao je Dragutin Kolman još 1983., ali danas, nakon gotovo četrdeset godina, INO više ne proizvodi jednostavne noževe. Sada su to novim tehnologijama proizvedeni industrijski noževi i alati koje većinom naručuju velike tvrtke diljem Europe, pa i SAD-a i Kanade, te plasiraju dalje na tržište ili pak izravni kupci za svoje potrebe

Uvođenje prvoga numerički upravljanog stroja 2009., CNC troosne planske brusilice, bilo je prekretnica u poslovanju INO-a iz Strmca, obrta koji proizvodi industrijske noževe i alate. Iako su se te godine INO-ovi prihodi smanjili za 15 posto u odnosu na 2008., kad je počela svjetska financijska kriza, nije se dao i nastavio je sljedećih godina mnogo ulagati u nove tehnologije kako bi povećao proizvodne mogućnosti i kvalitetu svojih noževa. Stoga je njegov prosječni godišnji rast stalno između 10 i 15 posto, a 95 posto proizvoda odlazi na strano tržište.

Noževi za strance
Gradnja nove proizvodne i upravne zgrade počela je 2019., dovršena je prošle godine te se sva proizvodnja preselila u novi prostor. Iako se INO vodi kao obrt vlasnika Dragutina Kolmana, riječ je, zapravo, o poduzetništvu koje razvijaju njegovi sinovi Tomislav i Jurica. Tomislav Kolman ne želi previše povećavati proizvodnju jer smatra da sadašnja veličina INO-u savršeno odgovara kako bi se posao mogao normalno pratiti i nadzirati. Ne bi se želio pogubiti u svemu tome, kaže, nego bi htio zadržati dosadšnji obujam, kvalitetu, ljude i zdrav rast. Lani su ostvareni ukupni prihodi od 7,2 milijuna kuna i prema sadašnjim pokazateljima Kolman ove godine očekuje uobičajeni rast od 10 posto. Najvažnije je, prema njegovu mišljenju, nastaviti ulagati u nove tehnologije i dobit u razvoj. Razmišlja i o polaganu uvođenju robota i autonomnosti cijele proizvodnje te nastavku digitalizacije kako bi mogli prihvaćati velike serijske narudžbe. Doduše, serijske poslove rade već sada, ali ne visokoserijske, kako bi narudžbe moglo odraditi zasad 12 zaposlenika (tri su visokokvalificirana) i dvojica praktikanata. Sadašnji njihovi serijski poslovi, naime, nisu poslovi na kojima se radi nekoliko mjeseci, već otprilike tjedan dana.

– Glavna je djelatnost obrta proizvodnja industrijskih noževa i ostalih alata koji se upotrebljavaju za rezanje u raznim industrijama, primjerice papirnoj, metalskoj, pakirnoj, prerađivačkoj i prehrambenoj (stranoj mesnoj industriji, nap. a.) ili u recikliranju plastike i papira. Noževe izrađujemo od visokokvalitetnoga kaljenog alatnog čelika, ugljičnog čelika, brzoreznog čelika, PM i nehrđajućeg čelika, a materijal nabavljamo od dugogodišnjih provjerenih europskih dobavljača. Iskusni smo u proizvodnji različitih vrsta noževa te možemo predložiti kupcu rješenje prema njegovoj želji i potrebama. Nudimo i ostale usluge obrade metala, a prisutni smo na tržištu Njemačke, Danske, Nizozemske, Francuske, Austrije, Poljske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Da bismo se probili na strana tržišta, koristili smo se uslugama posrednika i agenata. Danas uz postojeće posredničke poslove i kupce imamo i mnogo izravnih kupaca. Zasad je teško biti konkurentan na svjetskom tržištu jer proizvođači iz istočne Azije nude jeftinije proizvode od onih koje bilo koji europski proizvođač može ponuditi. Stoga je važan omjer između kvalitete i prihvatljive cijene, koju je moguće postići novim tehnologijama, što se upravo trudimo ostvariti. Želimo svakako pronalaziti nove kupce na postojećim tržištima i širiti se na ostala europska tržišta – iznosi Kolman.

Obiteljski posao
INO je osnovao Dragutin Kolman 1983. kao domaću radinost za proizvodnju industrijskih noževa, a 1997. upisuje se u obrtni registar kao INO obrt za proizvodnju industrijskih noževa. Do 1998. obrt je​ izrađivao svoje proizvode za domaće i bivše jugoslavensko tržište, ali kako bi opstao unatoč lošem gospodarskom stanju na ovim prostorima, INO se okrenuo izradi noževa za inozemstvo. Za pokretanje obrta upotrebljavao se isključivo vlastiti novac, a za unapređenje poslovanja, odnosno nabavu novih strojeva, povremeno su korišteni kratkoročni bankovni krediti.

– Jurica i ja vrlo smo se rano zainteresirali za ovu struku. Već početkom srednje škole polako smo ulazili u radionicu i pomagali ocu. Jurica se školovao za alatničara, a ja sam završio studij strojarstva. Moja supruga Mateja preuzela je administrativni dio poslovanja, tako da je ovo zaista obiteljski posao. Voljeli bismo da ga jednoga dana preuzmu naša djeca. Ovdje, zapravo, svi sve radimo: i u nabavi, i na ponudama i u proizvodnji, a podijelili smo se oko nekih kupaca. Svatko od nas svojim znanjem i vještinama pridonosi uspjehu. Također, u našem poslu doista nije moguće biti direktor koji je stalno u uredu... A posao razvijamo tako da ubrzavamo cjelokupan proizvodni proces, posebno kvalitetu proizvoda. To postižemo, uz već spomenute investicije u nove tehnologije kako bismo išli prema industriji 4.0., i internim ujedinjenjem proizvodnih procesa: od nacrta proizvoda, laserskog rezanja, glodanja, kaljenja i završne obrade proizvoda do konačnog pakiranja. Nije lako u metalskoj industriji, ima nas proizvođača iz svih dijelova Hrvatske, ali premalo smo tržište u odnosu na Europu i svijet. Neke jednostavnije poslove, primjerice jednostavnije noževe koje smo prije proizvodili, više ne radimo; otišli su na istočno tržište. Sad imamo složenije poslove u kojima možemo biti konkurentni – naglašava Kolman.

Cijelu poduzetničku priču možete pročitati u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tijednika Lider.


Komentari članka

Vezani članci

U obrtu spojila struku i ljubav: Psetalica Iva Večanin brine se o vašim ljubimcima

04.08.2026.

Osječani su veliki prijatelji životinja i postoji velika potreba za čuvanjem i šetnjom kućnih ljubimaca

Pokrenuli su nešto svoje da bi nabolje mijenjali živote drugih

28.07.2026.

Dvije potpuno različite poduzetničke ideje, ali ista želja – učiniti svakodnevicu boljom

Kako je obitelj Turkalj iz ruševine stvorila jednu od najnagrađivanijih hrvatskih sirana

28.07.2026.

Između Rastoka i Plitvičkih jezera obitelj Turkalj već četvrt stoljeća gradi priču o uspjehu. Od četiri krave do šampionskih sireva, njihovi proizvodi danas osvajaju europske medalje, nalaze put do restorana i škola, a najveći izazov više nije pronaći kup

URA Watches: Od modifikacije Casio satova do proizvodnje u Osijeku

28.07.2026.

Fabio Brmež i Lovro Žada u Osijeku modificiraju kultne Casio satove, a uz brend URA Watches proizvode i vlastite zidne satove Wallie

Švicarski Travelnode akvizirao Rentlio. Mišulić: Put do uspjeha preko noći trajao 12 godina

26.07.2026.

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju osnivač Rentlija Marko Mišulić otkriva kako su se odlučili za prodaju, zašto su tako dugo odbijali investitore - i žele li hotelijeri postati 'vibe coderi'.

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk