Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Kol 2022

Tomislav Kolman (INO): Ovu će godinu obilježiti golema narudžba noževa za mljevenje žita za njemačko tržište

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

Tomislav Kolman (INO): Ovu će godinu obilježiti golema narudžba noževa za mljevenje žita za njemačko tržište

Obrt za proizvodnju noževa u Strmcu osnovao je Dragutin Kolman još 1983., ali danas, nakon gotovo četrdeset godina, INO više ne proizvodi jednostavne noževe. Sada su to novim tehnologijama proizvedeni industrijski noževi i alati koje većinom naručuju velike tvrtke diljem Europe, pa i SAD-a i Kanade, te plasiraju dalje na tržište ili pak izravni kupci za svoje potrebe

Uvođenje prvoga numerički upravljanog stroja 2009., CNC troosne planske brusilice, bilo je prekretnica u poslovanju INO-a iz Strmca, obrta koji proizvodi industrijske noževe i alate. Iako su se te godine INO-ovi prihodi smanjili za 15 posto u odnosu na 2008., kad je počela svjetska financijska kriza, nije se dao i nastavio je sljedećih godina mnogo ulagati u nove tehnologije kako bi povećao proizvodne mogućnosti i kvalitetu svojih noževa. Stoga je njegov prosječni godišnji rast stalno između 10 i 15 posto, a 95 posto proizvoda odlazi na strano tržište.

Noževi za strance
Gradnja nove proizvodne i upravne zgrade počela je 2019., dovršena je prošle godine te se sva proizvodnja preselila u novi prostor. Iako se INO vodi kao obrt vlasnika Dragutina Kolmana, riječ je, zapravo, o poduzetništvu koje razvijaju njegovi sinovi Tomislav i Jurica. Tomislav Kolman ne želi previše povećavati proizvodnju jer smatra da sadašnja veličina INO-u savršeno odgovara kako bi se posao mogao normalno pratiti i nadzirati. Ne bi se želio pogubiti u svemu tome, kaže, nego bi htio zadržati dosadšnji obujam, kvalitetu, ljude i zdrav rast. Lani su ostvareni ukupni prihodi od 7,2 milijuna kuna i prema sadašnjim pokazateljima Kolman ove godine očekuje uobičajeni rast od 10 posto. Najvažnije je, prema njegovu mišljenju, nastaviti ulagati u nove tehnologije i dobit u razvoj. Razmišlja i o polaganu uvođenju robota i autonomnosti cijele proizvodnje te nastavku digitalizacije kako bi mogli prihvaćati velike serijske narudžbe. Doduše, serijske poslove rade već sada, ali ne visokoserijske, kako bi narudžbe moglo odraditi zasad 12 zaposlenika (tri su visokokvalificirana) i dvojica praktikanata. Sadašnji njihovi serijski poslovi, naime, nisu poslovi na kojima se radi nekoliko mjeseci, već otprilike tjedan dana.

– Glavna je djelatnost obrta proizvodnja industrijskih noževa i ostalih alata koji se upotrebljavaju za rezanje u raznim industrijama, primjerice papirnoj, metalskoj, pakirnoj, prerađivačkoj i prehrambenoj (stranoj mesnoj industriji, nap. a.) ili u recikliranju plastike i papira. Noževe izrađujemo od visokokvalitetnoga kaljenog alatnog čelika, ugljičnog čelika, brzoreznog čelika, PM i nehrđajućeg čelika, a materijal nabavljamo od dugogodišnjih provjerenih europskih dobavljača. Iskusni smo u proizvodnji različitih vrsta noževa te možemo predložiti kupcu rješenje prema njegovoj želji i potrebama. Nudimo i ostale usluge obrade metala, a prisutni smo na tržištu Njemačke, Danske, Nizozemske, Francuske, Austrije, Poljske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Da bismo se probili na strana tržišta, koristili smo se uslugama posrednika i agenata. Danas uz postojeće posredničke poslove i kupce imamo i mnogo izravnih kupaca. Zasad je teško biti konkurentan na svjetskom tržištu jer proizvođači iz istočne Azije nude jeftinije proizvode od onih koje bilo koji europski proizvođač može ponuditi. Stoga je važan omjer između kvalitete i prihvatljive cijene, koju je moguće postići novim tehnologijama, što se upravo trudimo ostvariti. Želimo svakako pronalaziti nove kupce na postojećim tržištima i širiti se na ostala europska tržišta – iznosi Kolman.

Obiteljski posao
INO je osnovao Dragutin Kolman 1983. kao domaću radinost za proizvodnju industrijskih noževa, a 1997. upisuje se u obrtni registar kao INO obrt za proizvodnju industrijskih noževa. Do 1998. obrt je​ izrađivao svoje proizvode za domaće i bivše jugoslavensko tržište, ali kako bi opstao unatoč lošem gospodarskom stanju na ovim prostorima, INO se okrenuo izradi noževa za inozemstvo. Za pokretanje obrta upotrebljavao se isključivo vlastiti novac, a za unapređenje poslovanja, odnosno nabavu novih strojeva, povremeno su korišteni kratkoročni bankovni krediti.

– Jurica i ja vrlo smo se rano zainteresirali za ovu struku. Već početkom srednje škole polako smo ulazili u radionicu i pomagali ocu. Jurica se školovao za alatničara, a ja sam završio studij strojarstva. Moja supruga Mateja preuzela je administrativni dio poslovanja, tako da je ovo zaista obiteljski posao. Voljeli bismo da ga jednoga dana preuzmu naša djeca. Ovdje, zapravo, svi sve radimo: i u nabavi, i na ponudama i u proizvodnji, a podijelili smo se oko nekih kupaca. Svatko od nas svojim znanjem i vještinama pridonosi uspjehu. Također, u našem poslu doista nije moguće biti direktor koji je stalno u uredu... A posao razvijamo tako da ubrzavamo cjelokupan proizvodni proces, posebno kvalitetu proizvoda. To postižemo, uz već spomenute investicije u nove tehnologije kako bismo išli prema industriji 4.0., i internim ujedinjenjem proizvodnih procesa: od nacrta proizvoda, laserskog rezanja, glodanja, kaljenja i završne obrade proizvoda do konačnog pakiranja. Nije lako u metalskoj industriji, ima nas proizvođača iz svih dijelova Hrvatske, ali premalo smo tržište u odnosu na Europu i svijet. Neke jednostavnije poslove, primjerice jednostavnije noževe koje smo prije proizvodili, više ne radimo; otišli su na istočno tržište. Sad imamo složenije poslove u kojima možemo biti konkurentni – naglašava Kolman.

Cijelu poduzetničku priču možete pročitati u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tijednika Lider.


Komentari članka

Vezani članci

Jelena Ferk: Treba napraviti prvi korak, idealni uvjeti rijetko dolaze

23.04.2026.

Na Liderovoj listi '40 ispod 40' nalazi se i osnivačica brenda Bioandina kojoj je cilj izgraditi prepoznatljiv, dugoročno održiv brend

Kristijan Salijević: Od studentskog hobija do globalnog biznisa

22.04.2026.

Osnivač GameBoosta o putu od džeparca do ozbiljne investicije i ambiciji da iz Hrvatske izgradi globalni gaming brend

U Crikvenici prezentirane mjere poticanja razvoja poduzetništva

15.04.2026.

Prezentacija Programa mjera poticanja razvoja poduzetništva za 2026. godinu te Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima održana je nedavno u crikveničkoj Gradskoj vijećnici. Prezentaciji su prisustvovali brojni poduzetnici s područja Gr

Konferencija za poduzetnice u Slavonskom Brodu okupila žene željne znanja i povezivanja

14.04.2026.

Poduzetnica Josipa Šimunović organizirala je prvu konferenciju za poduzetnice u dvorani Poduzetničkog inkubatora pri Razvojnoj agenciji Slavonski Brod. Žena iz različitih dijelova Hrvatske napunile su dvoranu s ciljem razmjene znanja, iskustava i međusobn

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

Tag cloud

  1. 2852 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1652 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1390 članka imaju tag ict
  10. 1335 članka imaju tag industrija
  11. 1246 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1075 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 686 članka imaju tag opg
  17. 461 članka imaju tag BDP
  18. 793 članka imaju tag maloprodaja
  19. 556 članka imaju tag poticaji
  20. 691 članka imaju tag tehnologija
  21. 710 članka imaju tag marketing
  22. 406 članka imaju tag potpore
  23. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 458 članka imaju tag koronavirus
  25. 965 članka imaju tag kriza
  26. 515 članka imaju tag eu fondovi
  27. 536 članka imaju tag porezi
  28. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 448 članka imaju tag start up
  33. 541 članka imaju tag krediti
  34. 511 članka imaju tag dzs
  35. 452 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke