TEP-u i 20-postotni rast znači stagnaciju!?

Kako su krenuli posljednjih godina, u "Đuro Đaković - Termoenergetskim postrojenjima" već su trebali imati i tisuću zaposlenih, stići do brojke iz najboljih dana te tvrtke koja, nakon stečaja i (po)ratnih teškoća kroz kakve su prošli svi iz sastava bivšeg "Đure Đakovića", otkad je u vlasništvu grupe Austrian Energy&Environment zna samo za proizvodne i financijske uspjehe. Ipak, zastali su na 900 zaposlenih, jedine promjene bile su gotovo beznačajne - dvadesetak radnika napustilo ih je, a isto je toliko i novozaposlenih.

- To je danak stagnacije na našem tržištu kotlovskih postrojenja za velike termoenergetske sustave kakvi se godinama intenzivno grade u Europi, oprezno će, no još uvijek s dozom nepresušnog optimizma direktor TEP-a Velimir Kučinar. Dodaje kako se zbog toga se i oni već polako okreću potencijalnim novim tržištima i poslovima izvan onih koje dobivaju kao dio AEE grupacije.

Ipak manji plan
I u TEP-u su, poput većine tvrtki u "Đuri Đakoviću", ove godine mijenjali godišnji plan realizacije, dakako naniže od prvotnog. Posljednje procjene kazuju da pod crtom na kraju godine neće biti 83 nego 80, možda koji milijun eura ukupnog prihoda manje. I to čak 90 posto u izvozu, jer je na domaćem tržištu njihovih poslova recesija i veća nego u Europi (završavaju posao za TE-TO Zagreb, a kad će novi za Plomin 3, Split ili planiranu termoelektranu u Slavoniji, gdje bi i za njih trebao biti značajan dio tih pozamašnih investicijskih zalogaja, nitko pouzdano ne zna). Ali još uvijek nema razloga prevelikoj zabrinutosti, jer i takav rezultat bio bi 20 posto bolji nego lanjski, kad su uprihodovali 67 milijuna eura.

- Recesija je pogodila i posljednjih godina brzorastuća gradilišta novih termoenergetskih kapaciteta za koje, da se tim tempom nastavilo, bez novozaposlenih radnika i ulaganja u strojeve i tehnologiju ne bi mogli nasmagati kotlovskih postrojenja. Taj je trend stagnacije zahvatio i u Europi sve popularniju proizvodnju električne energije u spalionicama smeća, koje tako stvaraju dvostruku korist - na rubovima su velikih gradova rješavaju'i probleme otpada, a istodobno ih opskrbljuju strujom, veli Kučinar.

Za ulaganja nema stagnacije
Prvobitno zbog najavljenog (termo)energetskog buma u Europi, sad da budu spremni kad recesija prođe, u TEP-u intenzivno ulažu u nove proizvodne hale i najsuvremeniju opremu, robotizirane linije, kako bi mogli parirati konkurenciji. Upravo su dovršili i velikim kupcima prije desetak dana pokazali novu halu od 3.200 četvornih metara, u kojoj su već instalirane i sve uspješnije rade tri proizvodne linije. Hala se naslanja na dvije otkupljene, pa sad s nedalekom četvrtom i jednom manjom u Lužanima pod krovom imaju ukupno 35.000 radnih kvadrata. U pregovorima su s ĐĐ Holdingom i za otvoreno skladište i terminal (tu planiraju halu za bojenje i otpremu proizvoda) koje sad imaju u zakupu, što je sastavni dio cijelog razvojnog projekta. Nova hala stajala ih je 2 milijuna eura, a još 5 milijuna eura (cijeli je projekt posljednjih godina težak 15 milijuna eura) uloženo je u otklanjanje uskih grla (robot za navarivanje panela, CNC rezačica cijevi, tri linije za sačmarenje, komora i cjevovoda). Slijede još automatizacija linije za membransko zavarivanje i obradni centar za komore. Uveli su inženjering software za 3D projektiranje kompleksnih kotlovskih postrojenja i obučili svoj kadar za taj posao, a reprojektirali su i cijeli informacijski sustav.