Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ruj 2022

Tedeschi: Ulazak u eurozonu tijekom krize svih kriza predstavlja civilizacijski uspjeh

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Anamarija Mujanović  

Tedeschi: Ulazak u eurozonu tijekom krize svih kriza predstavlja civilizacijski uspjeh

Hrvatska 1. siječnja ulazi u eurozonu, pa iako mnogi smatraju da je to bolje za trenutne, ali i buduće poduzetnike, zapravo iznad svačije glave stoje pitanja što čeka naše poduzetnike i poduzetništvo te u kojoj će to mjeri utjecati na konkurentnost na tržištu.

Odgovore na sva pitanja koja muče hrvatske poduzetnike pokušali su dati predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi, čelni ljudi tvrtke Bomark Pak Stiven Toš i Miljenko Borščak, predsjednik Uprave u EY–u Hrvatska Berislav Horvat te član Uprave Erste banke Krešimir Barić.

Sugovornici panela imali su samo pozitivne ocjene za ulazak u eurozonu. Tvrde da činjenica da ćemo imati jednaku valutu kao i ostatak Europske unije za hrvatske poduzetnike znači i da nas strane kompanije mogu gledati kao punopravnu članicu Europske unije s istim pravima i mogućnostima, ali i pravilima.

Moramo se prilagoditi pravilima
– Ulazak u eurozonu će nama koristiti svakako jer mi smo izvozna kompanija, većinu naših prihoda mi ostvarujemo na europskom tržištu. To je povlastica imati istu valutu s Njemačkom i s nekim drugim velikim zemljama i narodima – rekao je Borščak te je dodao i da je to velika sreća i zadovoljstvo brojnih ljudi koji su Hrvatsku doveli u poziciju da može biti član eurozone.

Borščak je komentirao i činjenicu da se mnogi građani bune protiv uvođenja eura rekavši da bi mnogi htjeli slobodu i ne bi htjeli poštovati pravila te je naglasio da je najveća sloboda zapravo u džungli gdje 'možeš raditi što god hoćeš jedino nemaš baš šanse dugo preživjeti'.

– Europa postavlja pravila, ona naravno ne odgovaraju uvijek svima. Mi se moramo prilagoditi tim pravilima jer ako pravila poštuju Nijemci, zašto ih ne bismo poštivali i mi? – govorio je Borščak.

Da prelazak na euro nije jednostavan proces potvrdio je član Uprave Erste banke Krešimir Barić rekavši da se banke već više od godinu dana pripremaju na ovaj veliki povijesni korak.

– Važno je napomenuti ulogu banaka u cijelom tom sustavu. Prvo se trebaju prilagoditi interni sustavi, kompletna infrastruktura koju banka ima unutar organizacije kako bi bila spremna. Jedan od primjera sada zadnjih je da su sve banke pripremile i omogućile dvojno iskazivanje cijena na svim svojim kanalima – rekao je Barić, a kao još jedan korak u cijelom tom sustavu je naglasio i pravovremenu opskrbu novca ne samo za vlastite potrebe nego i za poduzetnike.

Bolji uvjeti kreditiranja
Barić je rekao i da će dosta kompleksan biti i postupak pripreme sitnog novca, odnosno kovanica, upravo zbog količine kovanica kojih ima puno više nego sada, a osim što to već sada mora biti osigurano do siječnja banke moraju imati dovoljno novca i u kunama no član Uprave Erste banke vjeruje da će to sve biti u redu. Dotaknuo se i trenutne inflacije, a kako tvrdi, upravo ulazak u eurozonu eliminira taj valutni rizik.

– Kada pogledate države Europske unije koje nisu u eurozoni, njihove stope inflacije su dosta više od prosjeka europske inflacije i od prosjeka Hrvatske – izjavio je objašnjavajući da misli na države kao što su Češka i Mađarska.

– Eurozona bi trebala pomoći i za povoljnije uvjete kreditiranja. Danas je to jako izazovno govoriti zato što je cijena novca porasla – govori Barić dodajući da kreatori monetarnih politika pokušavaju obuzdati tu inflaciju i naglašavajući da će cijena novca i dalje rasti no da će Hrvatska, u odnosu na ono gdje je danas, u svakom slučaju biti u povoljnijoj inflaciji i kod zaduživanja i po pitanju kamatnih stopa.

– Kako će izgledati kamatne stope ovisi o tome kakva će biti monetarna politika – potvrdio je Barić rekavši da sve ovisi o trenutnom i budućem stanju po pitanju rata u Ukrajini.

Nejednak utjecaj inflacije
Ulazak u eurozonu komentirao je i predsjednik Uprave Atlantik Grupe Emil Tedeschi.

– To što smo u vremenu krize svih kriza podigli kreditni rejting i ulazimo u eurozonu, a ući ćemo i u Schengen, upravo je civilizacijski uspjeh. To dodatno dobiva na značaju u krizi svih kriza u kojoj se trenutno nalazimo, ali istina je da ono što te ne uništi, to te ojača – rekao je Tedeschi naglasivši da će jedna od posljedica krize biti i nejednaki uvjeti za poduzetnike jer osim što se vladajući susreću s problemima za koje nisu ni planirali, nisu svi jednako pogođeni inflacijom pa ne gledaju ni na donesene mjere pomoći jednako.

Otvorene prijave za najboljeg poduzetnika
Ovaj panel osim što je bio rasprava o trenutnoj situaciji u hrvatskom gospodarstvu je bio i otvorenje prijava za osmo nacionalno izdanje programa EY Poduzetnik godine 2022 koji slavi najbolje hrvatske poduzetničke priče, a tko će to biti ove godine odlučuju upravo Emil Tedeschi, Nenad Bakić, Saša Cvetojević, Alan Sumina, Đuro Horvat, Marko Pipunić, Mate Rimac, Silvio Kutić, Hrvoje Josip Balen te prošlogodišnji pobjednik Miljenko Borščak.

– Ovim programom sustavno gradimo bolje poslovno okruženje te smo dokazali kako imamo nevjerojatno puno dobrih poduzetničkih priča. Važno je stvoriti pozitivnu klimu i popularizirali ulogu poduzetnika u društvu kako bismo mlade uvjerili da se kod nas može uspjeti – istaknuo je prilikom otvaranja prijava Horvat, naglasivši da svatko tko želi može prijaviti poduzetnika za ovu nagradu do kraja studenog.

– Nije slučajno da je ovo nagrada u kojoj poduzetnici biraju poduzetnike. Ovo nije sudar taština i borba ega, svi sudjelujemo kroz kvalitetan razgovor i izazovna sučeljavanja mišljenja. Svake smo godine iznenađeni kad vidimo koliko uspješnih poduzetničkih projekata i realizacija zapravo imamo u Hrvatskoj. U posljednjih sedam godina kroz ovaj izbor pokazujemo kako se stvara jedna poduzetna, transparenta i poduzetnička Hrvatska – pozdravio je otvaranje prijava Emil Tedeschi.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Za 2 mjeseca kreće obvezno slanje e-računa, evo što donosi novi zakon o fiskalizaciji

06.11.2025.

Od 1. rujna na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji, čime je krenulo prijelazno razdoblje za veliku reformu - od početka 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati e-račune. Što to konkretno znači za poduzetnike i računovođe? Hoće li nova prav

Dodijeljeno preko 1.700.000 eura za izgradnju poduzetničkog inkubatora u Marčani

04.11.2025.

U Komunalnoj palači u Puli, danas je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Izgradnja zgrade poduzetničkog inkubatora u Marčani", kojim je Općini Marčana, kao dijelu Urbanog područja Pula, dodijeljeno 1.724.103,84 eura bespovratnih s

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor