Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2021

Svjetska banka povisila procjene rasta BDP-a Hrvatske

Izvor: privredni.hr · Autor: Hina/P.hr  

Svjetska banka povisila procjene rasta BDP-a Hrvatske

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 5,5 posto, a u 2022. rast bi trebao ubrzati na 6,2 posto, prognozira Svjetska banka, povisivši procjene i za svjetsko gospodarstvo kojem predviđa najsnažniji postrecesijski rast u 80 godina.

U 2020. godini hrvatsko je gospodarstvo palo 8 posto, objavila je Svjetska banka u najnovijim prognozama za svjetsko gospodarstvo, ublaživši procjenu iz siječnja za 0,6 postotnih bodova.

Ove bi godine hrvatski BDP trebao porasti 5,5 posto, čime je SB podigao siječanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.

Procjena rasta u 2022. godini podignuta je za dva postotna boda, na 6,2 posto, što bi značilo da bi gospodarstvo trebalo dosegnuti pretpandemijsku razinu i prije kraja 2022.

U 2023. godini rast bi po njihovoj procjeni trebao usporiti na 5,7 posto.

U srednjoj Europi aktivnosti bi trebale porasti 4,6 posto i u 2021. i u 2022. godini, poduprte oporavkom trgovine. Iznimne mjere potpore trebale bi ostati na snazi do kraja godine, a značajna potpora iz EU-a za države-članice trebala bi nadoknaditi slabija ulaganja, napominju u SB-u.

Veza s eurozonom
U široj regiji Europe i središnje Azije aktivnosti bi ove godine trebale porasti 3,9 posto, snažnije no što su prognozirali u siječnju, zahvaljujući stabilnijoj vanjskoj potražnji i višim cijenama industrijskih sirovina, te poboljšanju situacije u eurozoni.

Prognoza je uvjetovana bržim tempom procjepljivanja građana protiv covida 19 u najvećim gospodarstvima u skupini u drugoj polovini godine.

U 2022. rast bi se trebao zadržati na ovogodišnjoj razini, ali BDP po stanovniku bit će 5,3 posto ispod razine koja se očekivala prije pandemije, procjenjuju u Svjetskoj banci.

Izgledi za regiju Europe i središnje Azije i dalje su "izazovni" zbog pogoršanja situacije s pandemijom u posljednje vrijeme, strože makroekonomske politike i povišene razine poltičke neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija, upozoravaju.

Napominju da bi rast mogao biti slabiji no što trenutno prognoziraju bude li pandemija trajala dulje no što se očekuje, a među faktorima rizika izdvajaju i strože uvjete vanjskog financiranja.

Naglašavaju i da pretežu rizici slabijeg rasta zbog neujednačene distribucije cjepiva, dodajući i da bi pandemija bi mogla dodatno zakočiti ionako usporena ulaganja u ljudski i fizički kapital.

Veliki nose oporavak
Svjetsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 5,6 posto, procjenjuju povisivši siječanjsku procjenu za 1,5 postotnih bodova.

Iako će ovogodišnji rast označiti najsnažniji oporavak od recesije u 80 godina, BDP će na kraju godine biti dva posto slabiji nego u pretpandemijskim projekcijama.

U 2022. rast bi trebao usporiti na 4,3 posto, čime je banka povisila siječanjsku procjenu za pola postotnog boda.

Glavni nositelji ovogodišnjeg oporavka bit će velika gospodarstva, ističe SB, procjenjujući da će u SAD-u aktivnosti ove godine porasti 6,8 posto zahvaljujući opsežnoj fiskalnoj potpori i ublažavanju pandemijskih ograničenja.

Među gospodarstvima u nastajanju SB izdvaja Kinu čije bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 8,5 posto zahvaljujući oslobađanju suspregnute potražnje.

Rast se stabilizira i u drugim velikim gospodarstvima, ali u nešto manjoj mjeri, pa će aktivnosti u eurozoni ove godine porasti 4,2 posto, te blago ubrzati u 2022., na 4,4 posto. To je za 0,6 odnosno 0,4 postotna boda snažnije no što je SB prognozirao u siječnju.

U 2023. rast bi u zoni primjene zajedničke europske valute trebao usporiti na 2,6 posto.

Siromašni sporo procjepljuju
Skupina gospodarstava s niskim dohotkom bilježit će pak najslabiji rast u proteklih 20 godina, kada se izuzme 2020. godine, dijelom zbog jako sporog procjepljivanja protiv covida 19.

Gospodarstva bi u toj skupini ove godine trebala u prosjeku rasti 2,9 posto, a u 2022. rast bi trebao snažno ubrzati, uz procijenjenu gotovo dvostruko višu stopu nego u ovoj godini.

U 2022. BDP će biti oko 4,9 posto niži nego u pretpandemijskim projekcijama, dodaje SB.

"Unatoč dobrodošlim znakovima globalnog oporavka, pandemija i dalje donosi siromaštvo i nejednakost ljudima u zemljama u razvoju širom svijeta", upozorava predsjednik Svjetske banke David Malpass.

"Ključni su koordinirani napori na globalnoj razini da bi se ubrzala distribucija cjepiva i olakšala otplata duga, posebno zemljama s niskim dohotkom", dodaje Malpass.

"Paralelno stišavanju zdravstvene krize vlade se moraju uhvatiti u koštac s trajnim posljedicama pandemije i poduzeti mjere kako bi potaknule zeleni, otporni i inkluzivni rast i istodobno očuvale makroekonomsku stabilnost", zaključuje čelnik Svjetske banke.


Komentari članka

Vezani članci

Imate glavobolju zbog uvođenja eura? Doznali smo kada će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene i zašto ćete plaćati u kunama, a ostatak dobiti u eurima

14.06.2021.

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu i sve komplikacije koje dolaze s njom. Prelazak s jedne na drugu valutu iznimno je težak i mukotrpan proces koji zadaje glavobolje

Hrvatska ulagačima atraktivnija od Srbije i Mađarske, ali ne i od Slovenije

10.06.2021.

U istraživanju se 74 posto poduzeća izjasnilo da bi ponovno ulagalo u Hrvatsku

Izlazak iz krize ovisi o strukturnim reformama, a ne monetarnoj magiji

09.06.2021.

"Nema monetarne magije, potrebno je stvoriti uvjete za strukturni razvoj ekonomije. Mi imamo 'kolona-', a ne koronakrizu jer nam ljudi odlaze zbog nekonkurentnosti. Rješenja za to ne možemo tražiti u financijskoj sferi, već političkoj", rekla je Drvar dod

Kada vidimo da je šansa u našim rukama, uhvatimo se za glavu

26.05.2021.

Kada smo se sjetili kupiti meso ili povrće iz susjednog sela koje nam lokalni proizvođač donese na vrata? U vrijeme pandemije. Prije toga rijetko. Sada se još donekle njeguje taj odnos, ali bojim se da polako opet izmiče iz ruku.

U Zagrebu i dalje najviše hrvatskih poduzetnika, evo koji gradovi su ušli među 10 najvažnijih za biznis

25.05.2021.

Među 10 najvećih gradova prema kriteriju ukupnih prihoda u rezultatima svih poduzetnika Hrvatske u 2019. godini poduzetnici su u sljedećim gradovima: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Varaždin, Velika Gorica, Sveta Nedelja, Vukovar, Zadar i Čakovec.

Tag cloud

  1. 2113 članka imaju tag hrvatska
  2. 2208 članka imaju tag turizam
  3. 1394 članka imaju tag izvoz
  4. 1627 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1132 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 938 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 430 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 515 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 396 članka imaju tag eu fondovi
  25. 312 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici