Švicarska otvorila tržište Hrvatima, traže tisuće radnika. Ovo su plaće i uvjeti

ŠVICARSKA je 1. siječnja 2022. otvorila svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske, čime su oni izjednačeni s drugim državljanima zemalja članica Europske unije. U Švicarskoj, prema zadnjim službenim podacima, već radi nešto manje od 30.000 Hrvata.

Ovih dana u Švicarsku su se, kako doznajemo od Nataše Kačar, vlasnice portala Posao u turizmu te agencije za zapošljavanje, zaputili prvi radnici iz sektora ugostiteljstva, koji su otišli odraditi zimsku sezonu.

Potreba za radnicima u Švicarskoj je, kaže, velika, pa je stoga ovih dana objavila oglase za kuhare, pomoćne kuhare, konobare i barmene iz Hrvatske koji žele raditi u švicarskim hotelima tijekom zimske sezone.

Plaće u ugostiteljstvu do 4400 eura bruto
U razgovoru za Index otkrila je kakvi su uvjeti rada kod švicarskih poslodavaca i ono što sve najviše zanima - kolike su plaće.

"Objavili smo na našoj Facebook stranici natječaj za ugostiteljske radnike za zimsku sezonu u Švicarskoj 2021./2022. Interes je zaista velik. Plaće se kreću u rasponu od 3900 do 4300 eura bruto za kuhare, s tim da se tu radi o pomoćnim, a ne o glavnim kuharima. Plaće barmena i konobara iznose od 3900 do 4400 eura bruto plus napojnice. Radi se u hotelima, pansionima i a la cart restoranima. Početak rada je već sad do 20.4.2022., dok traje zimska sezona, s tim da s određenim hotelima postoji i mogućnost dogovora za stalni radni odnos, s probnim radom od tri mjeseca", kazala je Nataša Kačar za Index.

Što se tiče uvjeta rada, navodi kako je radno vrijeme 9 sati dnevno, s pauzom od 50 minuta. Radi se 45 sati tjedno uz dva slobodna dana.

Ključno je jako dobro znati njemački
Uvjeti koji se traže su završena strukovna škola, minimalno iskustvo od 1 do 5 godina te poznavanje njemačkog jezika. Što se tiče kuhara, oni mogu slabije poznavati njemački, u rangu B1 stupnja, dok se za konobare i barmene traži izvrsno poznavanje njemačkog (B2).

"Švicarci su tu doista striktni, rade provjere i, ako se pokaže da osoba ne zna njemački, ona neće moći dobiti posao čak ni ako je najkvalificiranija u svom poslu. Ima ljudi koji su vrhunski kuhari, evo neki dan sam imala razgovor s čovjekom koji je u Hrvatskoj radio u izvrsnim restoranima i zaista je kvalificiran, rekao je da zna njemački. No, nakon što kandidat za posao obavi razgovor sa mnom, obavlja razgovor s kolegom iz Švicarske koji vrši daljnju selekciju i provjerava znanje njemačkog. Taj kandidat, kako se ispostavilo, ipak nije znao njemački i, unatoč kvalifikacijama, nije dobio posao", kazala nam je Nataša.

Što se tiče osoblja koje Švicarci traže, prednost također imaju kandidati s iskustvom rada u hotelima i na brodovima s 4 i 5 zvjezdica. Kandidati moraju predati detaljan CV na njemačkom jeziku s fotografijom, a najkvalitetniji kandidati dobit će priliku za razgovor s poslodavcem Skypeom. Obavezno je da su kvalificirani za taj posao.

"Švicarci osiguravaju smještaj kandidatima uz nadoplatu koja iznosi od 380 do 570 eura mjesečno te prehranu koja se mjesečno nadoplaćuje od 280 do 430 eura. Što se tiče neto iznosa plaće, on se umanjuje od bruta za 13 do 20 posto, ovisno o regiji. Mi tražimo osoblje za rad u Bernu, Zürichu, Luzernu, Valaisu, Schwyzu i Graubündenu", istaknula je Kačar.

Kačar: Velike su razlike u plaćama u Hrvatskoj i inozemstvu
Kako bismo vidjeli kolike su plaće, odnosno čista zarada (op.a. nakon što oduzmemo davanja za smještaj i hranu), napravili smo izračun.

Primjera radi, ako uzmemo najniži iznos plaće, poreza te smještaja i hrane, računica ispada ovakva. Nekome tko ima plaću 3900 bruto i umanji mu se za 13 posto, kad preračunamo u kune, neto plaća je oko 25.000 kuna. Nakon što osoba plati smještaj i hranu ukupno 660 eura, odnosno oko 5000 kuna (op.a. također smo uzeli za primjer najmanji iznos), čista zarada je 20.000 kuna.

Jasno, to je samo jedan primjer, čista zarada može varirati ovisno o više parametara.

Nataša Kačar, osim što posreduje pri zapošljavanju radnika iz Hrvatske u inozemstvu, uglavnom Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj, ujedno traži i radnike za hotele i restorane u Hrvatskoj, pa je, dodaje, svjesna kolike su razlike u plaćama i uvjetima rada u inozemstvu i u Hrvatskoj.

"Ja dobivam upite u Hrvatskoj gdje od mene traže radnika koji bi im radio sezonu na Jadranu bez slobodnih dana. Ugostiteljstvo se u Hrvatskoj treba promijeniti, poslodavci trebaju nuditi normalne uvjete. Ostali bi ljudi u Hrvatskoj i za sedam tisuća kuna plaće, ali da im se daju normalni radni tjedni, dva slobodna dana, normalno radno vrijeme", istaknula je Kačar.

"Dosta je ljudi u Hrvatskoj u pandemiji napustilo ugostiteljstvo"
Navodi kako je u Hrvatskoj dosta ljudi koji su radili u sektoru ugostiteljstva tijekom korone promijenilo poslove, kad su restorani bili zatvoreni.

"Tad su vidjeli kako je imati privatan život, kako je kad imaju slobodne dane i oni se više ne žele vratiti u ugostiteljstvo. S tim da treba naglasiti da njima nije plaća glavni razlog, već uvjeti rada", istaknula je Kačar.

Za to vrijeme interes za radom u inozemstvu, konkretno sad u Švicarskoj, velik je.

"Bit će puno posla za naše državljane u Švicarskoj"
"Imamo dobrih kandidata, no jedini je problem što malo ljudi zna njemački, a Švicarci traže stvarno poznavanje njemačkog, pogotovo za konobare i barmene. Ja zadnjih pet godina radim na zapošljavanju radnika u Švicarskoj. Prije su postojale određene kvote koliko se hrvatskih državljana moglo zaposliti tamo, onda je, kako je krenula pandemija, Švicarska zatvorila sve kvote i naši se nisu mogli tamo zapošljavati, a sad se opet mogu. Sigurno je da će u Švicarskoj posao naći tisuće hrvatskih državljana u sektoru ugostiteljstva, a prema informacijama koje imam, od ožujka kreće navala švicarskih firmi na građevinske radnike iz Hrvatske. Bit će puno posla, traže tisuće radnika, i to ne samo u ugostiteljstvu, no ključno je znanje njemačkog", ističe Kačar.

Dobra prilika se pruža i medicinskim sestrama, koje, kako kaže, imaju duplo veće plaće od ovih koje se nude u ugostiteljstvu.

Navodi i kako je procedura za zapošljavanje u Švicarskoj daleko brža od one u Hrvatskoj.

Troškovi života u Švicarskoj
Što se tiče troškova života, oni su u Švicarskoj visoki.

Prema portalu Numbeo, koji skuplja podatke o troškovima života diljem svijeta, te omogućava usporedbu, život u Švicarskoj je u prosjeku za 153 posto skuplji nego u Hrvatskoj, dok je najam stanova čak 300 posto skuplji od onog u Hrvatskoj.

Procijenjeni mjesečni troškovi četveročlane obitelji su 38.452,87 kuna (5.323,20 švicarskih franaka) bez stanarine. Procijenjeni mjesečni troškovi za samca su 10.432,99 kuna (1.444,28 franaka.) također bez stanarine.

Mjesečni najam jednosobnog stana u švicarskim gradovima i to van centra u prosjeku iznosi 8463 kuna, dok je u centru oko 10.800 kuna.

U Baselu skuplja hrana, u Genevi najam stana, Zürich 166 posto skuplji za život od Zagreba
Za usporedbu troškova života uzeli smo dva velika švicarska grada Basel i Ženevu. Potrošačke cijene u Baselu su 13.52 posto više nego u Ženevi (bez stanarine), no s druge strane najam stana je u Baselu čak 35.17 posto niži nego u Genevi. Što se tiče cijena u restoranima, u Baselu su 3.86 posto više nego u Genevi, a u Baselu su također skuplje namirnice, više su za 18.19% nego u Genevi.

Što se tiče života u Zürichu, tamo su procijenjeni mjesečni troškovi četveročlane obitelji 41.567,97 kuna (5.754,43 švicarskih franaka) bez najamnine. Procijenjeni mjesečni troškovi života jedne osobe su 11.267,44 kuna (1.559,80 švicarskih franaka) također bez bez najamnine. Zurich je za život 166,61 posto skuplji od Zagreba, dok je najam u Zürichu u prosjeku 305,50 posto veći nego u Zagrebu - košta oko 2000 švicarskih franaka (14 tisuća kuna) mjesečno.